logo tekst 6     

 

Red. broj

Općina

km 2

Struktura %

 

1.

Banovići

185,00

7,00

2.

Čelić

140,00

5,30

3.

Doboj - Istok

41,00

1,50

4.

Gračanica

216,00

8,10

5.

Gradačac

218,00

8,20

6.

Kalesija

201,00

7,60

7.

Kladanj

331,00

12,50

8.

Lukavac

337,00

12,70

9.

Sapna

118,00

4,50

10.

Srebrenik

248,00

9,40

11.

Teočak

29,00

1,10

12.

Tuzla

294,00

11,10

13.

Živinice

291,00

11,00

 

UKUPNO:

2649,00

100,00

 

 

Na dan 31.09.2010.godine na području Kantonalne privredne komore živi 509.215 stanovnika što je 13,2% ukupnog stanovništva države BiH ili 21,9% stanovništva Entiteta Federacije BiH.

Na području Kantonalne privredne komore zastupljene su skoro sve oblasti privređivanja kako privredne i neprivredne djelatnosti, što je preduslov za ekonomski razvoj ovog područja.

 

Koje su to oblasti privređivanja vidi se iz sljedeće tabele

A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo

I. Prijevoz, skladištenje i veze

C. Rudarstvo

J. Finansijsko posredovanje

D. Prerađivačka industrija

K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

E. Snabdijevanje, opskrba električnom energijom, gasom/plinom i vodom

L. Javna uprava i odbrana, obavezno osiguranje

F. Građevinarstvo

M. Obrazovanje

G. Trgovina, popravak motornih vozila

N. Zdravstvena i socijalna zaštita

H. Ugostiteljstvo

O. Ostale javne, društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti

 

STRUKTURA PRIVREDE TUZLANSKOG KANTONA

RUDARSTVO I INDUSTRIJA
Rudarstvo:  Tuzlanski kanton je najznačajniji rudarsko-industrijski basen u BiH. Na geoprostoru Tuzlanskog  kantona je locirano preko milijardu tona eksploatacionih rezervi lignita i mrkog uglja te značajne količine  kamene soli, kvarcnog pijeska, krečnjaka i magnezita.
Eksploatacija ovih mineralnih sirovina i drugih materijala ima već stogodišnju tradiciju.  2009. godine je  proizvedeno cca 4,6 miliona tona uglja od čega je cca 3,3 miliona tona spaljeno u TE „Tuzla”, pri čemu je ostvarena potrošnja energije uglja od cca 41 miliona GJ a preostali dio je plasiran raznim industrijskim postrojenjima i tzv. širokoj potrošnji.

Energetika: U regiji su izgrađeni veliki kapaciteti za proizvodnju električne energije, koksa , sode, soli, poliuretana, deterdženta, te vještačkog đubriva, anhidrida maleinske kiseline, livenje čelika i drugih. Bazno-energetski industrijski kapaciteti locirani su pretežno na području Tuzle, Lukavca, Banovića i Živinica.
Metalna i elektroindustrija: (proizvodnja metalnih konstrukcija, procesne opreme, transportnih sistema, odbojno-vlačnih naprava, svih vrsta dizalica, građevinske opreme, metalne stolarije, fasadnih elemenata, poljoprivredne mehanizacije te motornih dijelova i rasvjetnih tijela), locirana je na području Tuzle, Lukavca, Banovića, Živinica, Gračanice, Srebrenika i Gradačca.
Kapaciteti za preradu gume i plastike svoju ekspanziju imaju na području Gračanice, Kalesije i Tuzle.
Tekstilna industrija (proizvodnja svih vrsta muške, ženske i dječije odjeće, posteljine, radne i zaštitne odjeće, rublja, stolnjaka i drugih konfekcijskih proizvoda) ima nekoliko značajnih industrijskih kapaciteta u Gradačcu, Gračanici, Tuzli, Srebreniku, Banovićima, Doboj Istoku, Kladnju, Živinicama, Kalesiji i Lukavcu. Proizvodnja i prerada kože, te proizvodnja obuće, kožne galanterije i  pozamanterije zastupljena je najviše u Gračanici, Tuzli i Lukavcu.
Prehrambena industrija svoje najznačajnije kapacitete ima na području Tuzle (mlinsko- pekarska industrija, prerada mesa, prerada mlijeka, proizvodnja piva, osvježavajućih napitaka i mineralne vode, proizvodnja kolača i konditorskih proizvoda), Živinica (klaonica i prerada pilećeg mesa, prerada mlijeka), Doboj Istoku (prerada voća i povrća), Gradačcu (prerada voća i povrća, prerada mlijeka), Srebreniku (proizvodnja snack proizvoda, prerada voća i povrća), Gračanici (prerada mesa i mlijeka), Čeliću (prerada mesa i mlijeka, voća i povrća) i Teočaku (prerada mlijeka).
Drvoprerađivački kapaciteti (prerada drveta i grafička djelatnost) razvijeni su u  Živinicama (proizvodnja kuhinjsko, školskog i kancelarijskog namještaja i enterijera, sobni namještaj, građevinska stolarija), Gračanici (sobni namještaj, građevinska stolarija, papirna ambalaža, grafička industrija), Gradačcu (kuhinjski namještaj, sobne garniture, proizvodnja briketa, građevinska stolarija), Srebreniku (pločasti namještaj, stolarija, enterijeri), Kladnju (primarna  prerada drveta, stolarija), Kalesiji (stolarija) i Tuzli (grafička djelatnost). Većina kapaciteta je izvozno orijentisana.
Industrija građevinskog materijala zastupljena je u Lukavcu (proizvodnja cementa, betonskih elemenata), Tuzli (gas beton, kvarcni pijesak, betonska galanterija), Gračanici (betonski  stubovi, betonske konstrukcije za sve vrste građevinskih objekata, blokovi), Srebreniku (materijali za visokogradnju, proizvodnja kreča, betonska galanterija).
Građevinarstvo je osposobljeno realizovati značajne poslove na stanogradnji, proizvodnim i uslužnim objektima, niskogradnji i hidrogradnji. Građevinska operativa je najrazvijenija u Tuzli (niskogradnja, visokogradnja, iziolaterski radovi, građevinsko zanatski radovi), Gračanici (armirnobetonske konstrukcije), Gradačcu, Lukavcu Banovićima i Živinicama.


POLJOPRIVREDA

Tuzlanski kanton raspolaže sa 133.770 hektara poljoprivrednog zemljišta (oranice – 91.153 ha, voćnjaci – 16.371 ha, livade 15.382 ha, pašnjaci – 10.862 ha, trstici i bare – 2 ha). Zemljište se koristi u niskom stepenu i sa niskim efektima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te se potrebe stanovništva u hrani ni približno ne zadovoljavaju vlastitom proizvodnjom.
Težište nastojanja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u narednom periodu će biti:
a) U voćarstvu: plantažni uzgoj šljive, jabuke, kruške, trešnje, višnje i jagodičastog voća te
proširenje proizvodnje sadnog materijala;
b) U stočarstvu: uzgoj muznih i tovnih goveda, ovaca, svinja, koka nosilja, brojlera i pčela;
c) U ratarstvu: uzgoj povrtnog bilja, kukuruza, krmnih kultura i duhana.
Robna proizvodnja u navedenim sektorima razvijaće se preko definisanih proizvodnih modela, primjerenih našim uslovima. Započeti proces uzgoja ribe će se širiti srazmjerno mogućnostima korišćenja voda za tu namjenu i potrebama konzuma ribljeg mesa koji je u stalnom porastu. U okviru Kantonalne privredne komore Tuzla formirano je uzdruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje zastupa interese poljoprivredenih proizvođača i prerađivača prehrambenih proizvoda. Članice Udruženja djeluju unutar Grupacija koje su organizovana po vrsti proizvodnje odnosno proizvoda.

ŠUMARSTVO

Šumsko zemljište obuhvata 139.000 hektara. Raspoloživa drvna masa za godišnju sječu iznosi 215.000 kubnih metara, od čega sa 66% lišćari i 34% četinari. U industrijsku preradu drveta usmjerava se 115.000 m3, a ostalo se koristi kao drvo za ogrev, podgradu u rudnicima i slično. Šume su staništa divljači, gljiva, šumskih plodova i ljekovitog bilja i od velikog su značaja za lov, odmor i rekreaciju. Uzgoj, zaštitu i eksploataciju šuma vodi jedinstveno javno privredno društvo “Šume Tuzlanskog kantona”.
Težište aktivnosti u šumarstvu je na: izradi šumsko-privrednih osnova za racionalno gazdovanje šumama, razvoju rasadničke proizvodnje za obnovu i proširenje šuma, pošumljavanju degradiranih površina, zaštiti i uzgoju šuma, deminiranju šumskih područja, otvaranju šumskih komunikacija, unaprjeđenju tehnologije eksploatacije i razvoju opštekorisnih funkcija šuma.

VODOPRIVREDA

Tuzlanski kanton raspolaže skromnim vodnim resursima, ali su i oni nedovoljno iskorišteni, ne samo za snabdjevanje stanovništva, već i za potrebe privrede. Ključni problem predstavlja obezbjeđenje dovoljnih količina pitke vode zbog čega neki općinski centri imaju reduciranu potrošnju vode. Tehnološka voda (za potrebe industrije) obezbjeđena je izgradnjom hidroakumulacija kod Lukavca, Banovića, Gradačca i Teočaka.
S obzirom na značaj voda, pažnja se usmjerava na: zaštitu i polivalentno korišćenje vodnih resursa, posebno za povećanje proizvodnje hrane, adekvatni tretman otpadnih voda iz naselja i industrije, zaštitu od voda (regulacioni radovi) objekata, naselja i poljoprivrednog zemljišta, plansko rješavanje problema deficita vode, obezbjeđenjem dodatnih količina sa susjednih  područja (Zvornik, Olovo).

SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

Tuzlanski kanton ima povoljan geografski položaj prema svijetu, ali su sve vrste saobraćaja u značajnom zaostajanju za potrebama savremenog, sigurnog i udobnog transporta i komunikacija. Putne saobraćajnice (magistralni putevi) vode od Tuzle prema Sarajevu, Zvorniku, Doboju, Orašju i Bijeljini. Izgrađena je gusta mreža regionalnih i lokalnih puteva. Željezničke veze iz Tuzle idu prema Zvorniku, Doboju i Brčkom i vežu se na najznačajnije međunarodne pruge. Aerodrom “Tuzla” je osposobljen za međunarodni aviosaobraćaj i služiće za prevoz putnika i roba. PTT saobraćaj razvija kapacitete poštanskog, telefonsko-telegrafskog saobraćaja i mobilne telefonije.
U oblasti saobraćaja pred Kantonom stoje značajni zadaci: povezivanje s međunarodnim koridorom V/C (Baltic-Adriatic), izgradnja moderne saobraćajnice Tuzla-Brčko-Orašje, modernizacija željezničkih linija i transportnih sredstava, modernizacija u fiksnoj i mobilnoj telefoniji i širenje mreže korisnika Interneta.

TRGOVINA

U oblasti trgovine je tokom posljednih nekoliko godina osnovan najveći broj privrednih subjekata, tačnije12.863 (privrednih društava i obrta), od čega se priblližno 37% bavi trgovinskom djelatnošću. S druge strane, pak, u neformalnom sektoru (neregistrovana lica, preprodavci), angažovan je, takodje, veliki broj lica.
Sada su na sceni procesi okrupnjavanja u trgovini. Grade se kapaciteti sa kompleksnom ponudom, ali i sa specijaliziranim asortimanom, podiže se kvalitet ponude i kvalitet usluge, a proces otvorenosti i konkurencije na tržištu ide u prilog potrošačima.
Na područje Kantona ulaze internacionalne trgovinske firme, ali jačaju i neke domaće firme koje prate trendove u trgovini. Istovremeno se gase mnoge male firme koje ne mogu podnijeti tržišnu konkurenciju.

STAMBENO-KOMUNALNE DJELATNOSTI

U svim općinskim centrima djeluju javna privredna društva koja se bave održavanjem komunalne infrastrukture: saobraćajnica, vodosnabdijevanja, čišćenja i održavanja stambenih objekata i javnih površina, održavanja grijanja i drugim uslugama.
U žiži interesovanja ove djelatnosti u narednom periodu je: rješavanje problema deponovanja otpada – odnosno izgradnja zajedničke, regionalne deponije za odlaganje smeća, proširenje sistema centralnog grijanja od Termoelektrane “Tuzla” na područje Lukavca, Živinica i Banovića, proširenje mreže grijanja na području Tuzle, obezbjeđenje pitke vode, rješavanje problema otpadnih voda.

FINANSIJSKE USLUGE -BANKE I OSIGURANJA

Na području Tuzlanskog kantona banke i osiguravajuća društva egzistiraju kao filijale domaćih i ino banaka. U bankama i osiguranju odvijaju se pozitivni procesi – stabilnije poslovanje i upravljanje. Otvoren je proces okrupnjavanja i internacionalizacije banaka i osiguranja, a uvode se instrumenti zaštite deponenata i osiguranika. Evidentan je porast štednje, dok banke istovremeno ispoljavaju veliki oprez u kreditiranju privrede, uslovljavajući ih izuzetnom strogim uvjetima odobravanja i korišćenja, čime je usporen plasman sredstava za potrebe privrede.