Prošle sedmice generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Admir Andelija i direktorica Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj BiH su potpisali saradnju u Projektu Konverzije Bloka tri Termolektrane Tuzla. Provjerili smo kakve su mogućnosti za ostvarenje projekta.
Prema svečano potpisanom protokolu između Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj vrijednom 50 milijuna eura, Blok 3 Termoelektrane Tuzla trebao bi produžiti svoj vijek trajanja. Ne kroz ugalj, nego obnovljive izvore energije, odnosno biomasu iz otpadnog drveta.
“Ovo je sve dio jednog šireg nastojanja da se izvrši dekarbonizacija cijele Bosne i Hercegovine. Da se utvrdi način da cijeli taj proces bude održiv, da čak osigura i uzgoj cijele te biološke mase koja će se koristiti za proizvodnju električne energije”, navodi ravnateljica Ureda Europske banke za obnovu i razvoj Manuela Naesl.
Blok 3 je izgrađen 1966. godine, prije točno 56 godina. Potpisivanje ovakvog ugovora s EBRD-om znači tek početak jednog novog ispitivanja, može li blok 3 više išta dati od sebe?
“Mi smo znači već započeli pilot projekte, proizvodnje biomasena području Tuzlanskog kantona, na napuštenim rudarskim područjima, rudnika uglja Kreka i Rudnika Đurđevik. Dva su razloga za to, da vidimo koja je to vrsta bioamse prisutna kod nas, za ovo podneblje. Druga stvar, mi to radimo po prvi put i da vidimo koji su efekti svega toga”, kaže glavni ravnatelj Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
U nevladinom sektoru tvrde da ovakva zaduženja od 50 milijuna eura Elektroprivredi BiH su bespotrebna, jer prikupljanje otpadnog drveta nije nikada funkcioniralo, a pokazalo se da ne funkcionira sada čak ni za pelet. Sprema li se, zapravo, pored drugih, nova spalionica otpada u TK? Odnosno novi tenderi?
“Ne postoji nikakva potreba da se ulaže u taj objekt. Kažem vam, mi imamo i više nego dovoljno kapaciteta da pokrijemo naše potrebe i izvoz s električnom i toplotnom energijom. Zašto ulaziti u jedan takav eksperiment koji je unaprijed osuđen na propast”, ističe Denis Žiško iz Arhaus centra BiH.
Sve ovo zapravo vodi jednom novom instaliranju spalionice otpada u Tuzlanskog kantonu. Ključni odgovor je na vlastima, a posebno građanima, hoće li dozvoliti da im na vrata uđe još jedan zagađivač. Poslije uglja.
13.9.2022. godine