U Tuzli je završena dvodnevna konferencija pod nazivom „Konferencija o stanju i perspektivama ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Tuzlanskog kantona“. Drugog dana Konferencije, upriličena su tri panela.
Nakon uvodnog obraćanja i otvaranja radnog dijela Konferencije koje je dao Otvaranje drugog dana konferencije Anto Marković potpredsjednik UO Grupacije poslodavaca TK pri UP FBiH, pristupilo se prvom panelu pod nazivom „Uticaj saobraćajne blokade na privredni razvoj TK“ akoji je moderirao Bahrija Umihanić profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Učesvovali su kao panelisti Edin Duraković ministar - MPTK,
KPKTZ – Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla, Anto Marković potpredsjednik UO rupacije poslodavaca TK pri UP FBiH i Stjepan Kumrić CEO Lukavac Cement d.o.o.
Drugi panel je nosio naziv : „Prioriteti za saobraćajnu deblokadu Tuzlanskog kantona“ a moderator je bio Nenad Lukanović pomoćnik ministra u Ministarstvu za trgovinu, turizam i saobraćaj. Učesnici ovog panela su bili Denis Bećirović ministar - MTTSTK, Vahid Đozo - JP Željeznice FBiH, Alan Topčić profesor - Mašinski fakultet UNTZ i Zijad Omerčić - JU Direkcije regionalnih cesta TK. U trećem panelu koji je nosio naziv „Saobraćajna deblokada TK sa pozicije zakonodavne vlasti“ učestvovali su
Učesnici: predstavnici i zastupnici stranaka u Parlamentu BiH, Parlamentu FBiH i Skupštini Tuzlanskog kantona.
Rezime dvodnevne konferencije je na kraju dao Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore koji je i proglasio Konferenciju zatvorenom.
Konferencija je rezultirala radnom verzijom zaključaka koji će u narednih nekoliko dana biti dopunjeni, dorađeni i pripremljeni za Vladu i Skupštineu Tuzlanskog kantona odakle će inicijativa za njihovo usvajanje i realizaciju poteći ka višim nivoima vlasti u BiH.
IZVOD IZ ZAKLJUČAKA SA KONFERENCIJE O STANJU I PERSPEKTIVAMA EKONOMSKOG I INFRASTRUKTURNOG RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA
Kantonalna privredna komora Tuzla i Grupacija poslodavaca Tuzlanskog kantona UPFBiH organizirali su dvodnevnu konferenciju pod nazivom „Konferencija o stanju i perspektivama ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Tuzlanskog kantona“, koja je održana 10-11. juna 2024. godine u Hotelu Salis u Tuzli.
Predloženi zaključci predstavljaju smjernice za buduće aktivnosti i planove relevantnih institucija, te osiguravaju kontinuiranu posvećenost i rad na projektima.
ZAKLJUČCI VEZANI ZA MODERNIZACIJU I IZGRADNU MAGISTRALNIH CESTA, BRZIH CESTA I AUTOCESTA U TUZLANSKOM KANTONU
1. Sveobuhvatna rekonstrukcija i modernizacija magistralnih cesta
2. Izgradnja nove dionice magistralne ceste M-18 Šićki Brod – Đurđevik, koja podrazumijeva obilaznicu oko Grada Živinice
3. Izgradnja autoceste Tuzla-Brčko-Orašje (Autocesta 2) kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd
4. Izgradnja autoceste Doboj – Tuzla – Zvornik
5. Izgradnja autoceste Tuzla - Žepče (Autocesta 3) kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd
ZAKLJUČCI VEZANI ZA MODERNIZACIJU I IZGRADNU ŽELJEZNICA
1. Rekonstrukcija, elektrifikacija i signalizacija željezničkih pruga na području Tuzlanskog kantona
2. Izrada neophodne studijsko-projektne dokumentacije s ciljem izgradnje nove željezničke pruge Vareš - Banovići - Živinice (krak do Međunarodnog aerodroma Tuzla)
3. Subvencioniranje i vraćanje u funkciju putničkog željezničkog saobraćaja na području Tuzlanskog kantona
4. Inicijativa za supstituciju drumskog prijevoza željezničkim prijevozom za transport uglja nafte i naftnih derivata
ZAKLJUČCI VEZANI ZA RAZVOJ MEĐUNARODNOG AERODROMA TUZLA – DUBRAVE
1. Modernizacija postojećih kapaciteta i poboljšanje tehničkih uslova MAT Dubrave
2. Razvoj aerodroma za teretni avio saobraćaj
ZAKLJUČCI PREMA ZAKONODAVNOJ I IZVRŠNOJ VLASTI U TUZLASNKOM KANTONU I FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
1. Inicijativa Skupštini Tuzlanskog kantona za potpisivanje akta o saobraćajnoj deblokadi Tuzlanskog Kantona
2. Inicijativa Vladi Federacije BiH za povećanje izdvajanja vlastitih sredstava i kreditno zaduženje radi financiranja projekata saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona
3. Inicijativa prema Vladi Federacije BiH za izradu i predstavljanje Akcionog plana realizacije projekata saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona
4. Inicijativa za otvaranje Operativnih ureda JP 'Autoceste Federacije BiH' i JP 'Ceste Federacije BiH' u Tuzlanskom kantonu radi unapređenja saobraćajne infrastrukture
5. Inicijativa za prioritetno uvrštavanje predloženih saobraćajnih trasa u Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2025-2045. godina
6. Inicijativa za evaluaciju i reviziju Okvirne prometne strategije Bosne i Hercegovine 2015-2030
7. Inicijativa evaluaciju i reviziju Transportne strategije Federacije BiH i Okvirne Transportne Politike BiH 2015-2030
8. Inicijativa prema Univerzitetu u Tuzli i Ministarstvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona
9. Inicijativa za osnivanje Koordinacionog tijela za praćenje realizacije zaključaka
ZAKLJUČCI SA KONFERENCIJE O STANJU I PERSPEKTIVAMA EKONOMSKOG I INFRASTRUKTURNOG RAZVOJA TUZLANSKOG KANTONA
Kantonalna privredna komora Tuzla i Grupacija poslodavaca Tuzlanskog kantona UPFBiH organizirali su dvodnevnu konferenciju pod nazivom „Konferencija o stanju i perspektivama ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Tuzlanskog kantona“, koja je održana 10-11. juna 2024. godine u Hotelu Salis u Tuzli. Na otvaranju konferencije, pozdravne govore održali su predstavnici organizatora konferencije i Stefano Ellero, šef Kooperacija, Delegacija Europske Unije u Bosni i Hercegovini, nakon čega su uslijedile prezentacije na temu „Infrastrukturni projekti u TK – planovi i realizacija“, koje su održali predstavnici JP Ceste Federacije BiH, JP Autoceste FBiH, JP Željeznice Federacije BiH.
Konferencija je realizirana kroz četiri panel diskusije, čiji je cilj bio da se iznesu i razmotre ključna pitanja i perspektive razvoja kantona, sa posebnim naglaskom na saobraćajnu deblokadu i infrastrukturne projekte od značaja za održivi ekonomski napredak.
Uvodna panel diskusija pod nazivom „Saobraćajna deblokadaTuzlanskog kantona“ pružila je sveobuhvatan pregled trenutnog stanja i planova i prijedloga za unapređenje saobraćajne infrastrukture. Panelisti su istaknuli ključne projekte i inicijative koje su u toku ili u planu, te su naglašeni izazovi i prepreke s kojima se suočava realizacija ovih projekata.
Panel diskusija I, „Uticaj saobraćajne blokade na privredni razvoj TK“, detaljno je analizirala negativne posljedice saobraćajne blokade na privredne aktivnosti u kantonu. Diskusija je obuhvatila utjecaj na poslovno okruženje, investicije, privredu i mobilnost radne snage, ističući potrebu za hitnim rješenjima koja će omogućiti nesmetan protok ljudi i robe.
Panel diskusija II, „Prioriteti za saobraćajnu deblokadu Tuzlanskog kantona“, fokusirala se na identifikaciju ključnih infrastrukturnih projekata koji su od vitalnog značaja za deblokadu kantona. Predstavnici lokalne vlasti, privrednici i eksperti diskutovali su o prioritetima, resursima i strategijama koje treba osmisliti i implementirati kako bi se osigurala realizacija ovih projekata.
Panel diskusija III, „Saobraćajna deblokada Tuzlanskog kantona sa pozicije zakonodavne vlasti“, osvijetlila je ulogu zakonodavne vlasti u procesu saobraćajne deblokade. Panelisti su razmatrali zakonodavne inicijative, potrebne regulative i međuinstitucionalnu saradnju koja je neophodna za uspješnu implementaciju infrastrukturnih projekata.
U zaključnom dijelu konferencije, izneseni su konkretni zaključci i preporuke koji su rezultat dvodnevnih diskusija. Zaključci se odnose na modernizaciju i izgradnju magistralnih cesta, brzih cesta i autocesta u Tuzlanskom kantonu, unapređenje željezničke infrastrukture, unapređenje razvoja Međunarodnog aerodroma Tuzla-Dubrave, te inicijative prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Tuzlanskom kantonu i Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovi zaključci predstavljaju smjernice za buduće aktivnosti i planove relevantnih institucija, te osiguravaju kontinuiranu posvećenost i rad na projektima.
ZAKLJUČCI VEZANI ZA MODERNIZACIJU I IZGRADNU MAGISTRALNIH CESTA, BRZIH CESTA I AUTOCESTA U TUZLANSKOM KANTONU
1. Sveobuhvatna rekonstrukcija i modernizacija magistralnih cesta
Pozdravljamo odluku Vlade Federacije BiH od 13.03.2024. godine kojom je odobreno 2.500.000 KM za eksproprijaciju zemljišta na podionici Ši Selo - Simin Han, odnosno za produžetak „Južne magistrale“ u gradu Tuzla na dionici magistralne ceste M-4 Tuzla- Kalesija; 700.000 KM za aktivnosti eksproprijacije, izvođenja i nadzora izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, dionica Šićki Brod 3-Živinice 1, te 700.000 KM za aktivnosti eksproprijacije, izvođenja i nadzora izgradnje kružnog toka HIDANI, na cesti M4, u Kalesiji, dionica Simin Han-Donje Ceparde. Izražavamo očekivanja da će svi projekti biti realizirani u ovoj godini.
Tražimo da JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo u svoje trogodišnje i godišnje planove uključi sveobuhvatnu rekonstrukciju i modernizaciju magistralnih cesta na području Tuzlanskog kantona, odnosno permanentno kvalitetno održavanje magistralnih cesta. Konkretno, predlažemo uključivanje sljedećih projekata:
• rekonstrukcija magistralne ceste M-18 Tuzla - Sarajevo, dionica Šićki Brod - Kladanj, s izgradnjom treće trake;
• rekonstrukcija magistralne ceste M-4 Tuzla - Doboj, dionica Lukavac – Doboj Istok, s prioritetnom rekonstrukcijom dionice Lukavac - Gračanica;
• modernizacija magistralne ceste M-4 Tuzla - Kalesija;
• rekonstrukcija magistralne ceste M-1.9 Ormanica – Gradačac.
Tražimo da Vlada Federacije BiH u narednoj godini osigura financijska sredstva za sveobuhvatnu rekonstrukciju i modernizaciju magistralnih cesta na području Tuzlanskog kantona.
2. Izgradnja nove dionice magistralne ceste M-18 Šićki brod – Đurđevik, koja podrazumijeva obilaznicu oko Grada Živinice
Pozdravljamo odluku Vlade Federacije BiH od 13. marta 2024. godine kojom je odobreno 2.000.000 KM za eksproprijaciju, projektovanje, izvođenje i nadzor na ovoj dionici. Tražimo da JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo nastavi sa pripremnim radnjama u ovoj godini, te da u 2025. godini uvrsti u trogodišnji i godišnji plan poslovanja izgradnju ceste Šićki Brod-Đurđevik ukupne dužine 16,9 kilometara.
Procijenjena vrijednost radova u 2019. godini iznosila je približno 146 miliona KM, ali je izvjesno da će biti veća zbog inflacije i rasta cijena materijala i usluga. Nažalost, svjedoci smo da je u prethodne četiri godine najavljivan početak izgradnje, ali se to nije desilo. Tokom konferencije informisani smo da je izgradnja podijeljena na tri lota, te da je u toku eksproprijacija i postupak nabavke radova na podionici 2 (LOT 2) Petlja Morančani – Vezna cesta na R 469 – obilaznica Živinica, čija je procijenjena vrijednost radova približno 50 miliona KM. Priopćeno nam je da je završen i revidiran Glavni projekat za LOT 1, dionica Šićki Brod – Morančani, te da je prije godinu dana podnesen zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. U toku je pribavljanje potrebnih dozvola i saglasnosti za nastavak radova na ovom LOT-u.
Tražimo da Vlada Federacije BiH u narednoj godini osigura financijska sredstva, a da JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo u svoje trogodišnje i godišnje planove uključi izgradnju ove ceste, provede tendere, izabere izvođača i započne sa radovima na izgradnji nove dionice magistralne ceste M-18 Šićki Brod – Đurđevik.
3. Izgradnja autoceste Tuzla-Brčko-Orašje (Autocesta 2) kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd
Pozdravljamo odluku Vlade Federacije BiH od 13.03.2024. godine kojom je odobreno 12.906.649 KM za projektiranje, eksproprijaciju i građenje autoceste Orašje - Tuzla, dionica Maoča - Tuzla, LOT 5 Čanići - Tuzla (u dužini od osam kilometara). Pozivamo JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar da u 2024. godini realizuju planirane aktivnosti, što uključuje i izradu glavnog projekta. Izražavamo uvjerenje da će Grad Tuzla u ovoj godini pravovremeno obaviti pripremne radnje za eksproprijaciju zemljišta na dionici Tuzla - Maoča, poddionica Čanići - Šićki Brod.
Izgradnja autoceste Tuzla-Brčko-Orašje (Autocesta 2) nalazi se na Listi projekata Transportne strategije Federacije BiH za period 2015-2030. godina, s duljinom dionice od 61 kilometar i procijenjenom vrijednosti od 743 miliona KM. Planirano je da se finansiranje osigura iz vlastitih sredstava, a za nosioce projekta određeni su JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija, bez utvrđenog roka za početak i završetak izgradnje. Smatramo da bi ovaj projekt trebalo finansirati iz kreditnih sredstava, jer je nerealno očekivati mogućnost finansiranja isključivo iz vlastitih sredstava. Također, neophodno je utvrditi precizne rokove za početak i završetak radova, kao i za puštanje autoceste u saobraćaj.
Pozivamo JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar da u 2025. godini dovrše sve pripremne i administrativne korake kako bi se osigurao nastavak izgradnje dionice autoceste i njena realizacija u što kraćem roku, u skladu sa zakonskim procedurama. Također, očekujemo da u trogodišnjem planu JP za period 2025-2027. godina i godišnjem planu za 2025. godinu budu unesene konkretne aktivnosti projektovanja, eksproprijacije i izgradnje autoceste Brčko-Orašje-Tuzla, s jasno definisanim vremenskim okvirima za svaki korak, da za njih budu osigurana sredstva, kako bi se osigurao pravovremeni završetak i puštanje u upotrebu ovog značajnog infrastrukturnog projekta.
4. Izgradnja brze ceste Doboj – Tuzla – Zvornik
Strategijom razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021-2027. godina, izgradnja brze ceste Doboj - Tuzla - Zvornik planirana je kao jedan od sedam strateških projekata. Izgradnja ove brze ceste, koja će imati dvije kolovozne trake sa po dvije saobraćajne trake, uz regulaciju korita rijeke Spreče, obezbijedila bi kvalitetnu saobraćajnu vezu Tuzlanskog kantona sa Dobojem i autoputem Vc sa jedne strane, te Zvornikom i Republikom Srbijom sa druge strane. Paralelna regulacija korita rijeke Spreče uz izgradnju ove moderne saobraćajnice riješila bi jedan od najvećih problema općina i gradova koji gravitiraju toku rijeke Spreče. Obezbijedila bi se značajna površina sada plavnog područja za razvoj poljoprivrede, formiranje novih industrijskih zona, te dalji razvoj i širenje gradova Lukavac, Gračanica i Doboj Istok. Primarna namjena ove ceste je da se planirani multimodalni terminal Tuzla poveže sa mrežom autocesta i brzih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dodatno opravdanje za planiranje ovakvog projekta leži u činjenici da je u TEN-T mrežu uvršten koridor postojeće ceste M-4 Doboj - Tuzla - Zvornik, uz preporuku da se pravci na TEN-T mreži planiraju kao saobraćajnice višeg ranga. Poboljšana komunikacija u ovom koridoru omogućavala bi adekvatno povezivanje Tuzle i Banje Luke kvalitetnom cestovnom komunikacijom u okviru cjelokupnog razvoja naznačene TEN-T mreže. Istočni krak ove komunikacije, od Dubrava prema Međašima, treba planirati u kontekstu regionalnog povezivanja sa Istočnom Bosnom i regijama u susjednoj Srbiji.
Tražimo da Vlada Tuzlanskog kantona izda nalog izvođaču usluga izrade Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona za period 2025. - 2045. godine, IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, da prioritetno unese brzu cestu Doboj – Tuzla – Zvornik u Prostorni plan. Također, tražimo od Vlade Federacije BiH da pokrene postupak evaluacije i revizije Transportne strategije te unese ovu brzu cestu. Od Vlade Federacije BiH zahtijevamo da osigura kreditna sredstva za finansiranje projektovanja, eksproprijacije i izgradnje, a da JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo u svoje trogodišnje i godišnje planove uključi izgradnju brze ceste Doboj – Tuzla – Zvornik.
5. Izgradnja autoceste Tuzla - Žepče (Autocesta 3) kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd
Izgradnja autoceste Tuzla-Žepče (Autocesta 3) nalazi se na Listi projekata Transportne strategije Federacije BiH za period 2015-2030. godina, s duljinom dionice od 56 kilometara i procijenjenom vrijednosti od 598 miliona KM. Planirano je da se finansiranje osigura iz vlastitih sredstava, a za nosioce projekta određeni su JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija, bez utvrđenog roka za početak i završetak izgradnje. Smatramo da bi ovaj projekt trebalo finansirati iz kreditnih sredstava, jer je nerealno očekivati mogućnost finansiranja isključivo iz vlastitih sredstava. Također, neophodno je utvrditi precizne rokove za početak i završetak radova, kao i za puštanje autoceste u promet.
Pozivamo JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar da u 2025. godini osigura sredstva i pokrene aktivnosti za projektiranje, eksproprijaciju i građenje autoceste. Očekujemo da JP do kraja godine predstavi Akcioni plan izgradnje ove dionice autoceste s preciznim rokovima za početak i završetak aktivnosti, posebno naglašavajući krajnji rok za završetak i puštanje u upotrebu autoceste Brčko-Orašje-Tuzla-Žepče. Također, očekujemo da u trogodišnjem planu JP za period 2025-2027. godina i godišnjem planu za 2025. godinu budu unesene konkretne aktivnosti projektovanja, eksproprijacije i izgradnje autoceste Brčko-Orašje-Tuzla-Žepče, da za njih budu osigurana sredstva i da budu uspješno realizirane u skladu sa utvrđenim rokovima.
ZAKLJUČCI VEZANI ZA MODERNIZACIJU I IZGRADNU ŽELJEZNICA
1. Rekonstrukcija, elektrifikacija i signalizacija željezničkih pruga na području Tuzlanskog kantona
Elektrifikacija željezničkih pruga na području Tuzlanskog kantona obuhvata sljedeće dionice: pruga br. 13, Doboj - Tuzla, dužine 57,60 kilometara; pruga br. 14, Brčko - Banovići, dužine 87,30 kilometara; i pruga br. 15, Živinice - Zvornik, dužine 44,90 kilometara. Ove elektrifikacije će značajno unaprijediti efikasnost i kapacitet željezničkog saobraćaja u regiji, doprinoseći ekonomskoj povezanosti i održivom razvoju Tuzlanskog kantona.
2. Izrada neophodne studijsko-projektne dokumentacije s ciljem izgradnje nove željezničke pruge Vareš - Banovići - Živinice (krak do Međunarodnog aerodroma Tuzla)
3. Subvencioniranje i vraćanje u funkciju putničkog željezničkog saobraćaja na području Tuzlanskog kantona
4. Inicijativa za supstituciju drumskog prijevoza željezničkim prijevozom za transport uglja nafte i naftnih derivata
Traži se od Vlade Federacije BiH, Elektroprivrede BiH i Željeznica FBiH da se izvrši supstitucija drumskog prijevoza željezničkim prijevozom za transport uglja, nafte i naftnih derivata. Cilj ove inicijative je smanjenje saobraćajnog opterećenja i gustine saobraćajnog toka na mreži saobraćajnica u BiH. Preusmjeravanje prijevoza tereta sa drumskog na željeznički saobraćaj ima za cilj racionalizaciju troškova i očuvanje mreže cesta u BiH, čime bi se doprinijelo efikasnijem i održivijem transportnom sistemu u zemlji.
ZAKLJUČCI VEZANI ZA RAZVOJ MEĐUNARODNOG AERODROMA TUZLA – D UBRAVE
5. Modernizacija postojećih kapaciteta i poboljšanje tehničkih uslova MAT Dubrave
Pozivamo Vladu Tuzlanskog kantona, Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj navigaciji BiH da osiguraju koordiniranu podršku za uspješan razvoj i unapređenje Međunarodnog aerodroma Tuzla - Dubrave. Ova saradnja je neophodna za realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata koji će značajno unaprijediti operativne kapacitete i tehničke uslove aerodroma.
Preporučujemo da se u tekućoj godini osiguraju financijska sredstva za završetak nekoliko važnih projekata započetih u prethodnim godinama. Ovi projekti uključuju kupovinu zemljišta i šume po eksproprijaciji za potrebe završetka projekta – CAT 1, izgradnju objekta atrijum sa poslovnim prostorijama, parkingom i vanjskim uređenjem, dogradnju i nadogradnju izlaznog gatea sa opremanjem izgrađenog prostora, te izradu projekata izvedenog stanja za potrebe certifikacije po EASA standardima.
Preporučujemo da se u narednim godinama osiguraju sredstva za niz novih projekata koji će dodatno poboljšati funkcionalnost i sigurnost aerodroma. Ovi projekti uključuju unapređenje postojeće aerodromske rasvjete s ciljem podizanja kategorije poletno-slijetne staze na CAT III, izradu investiciono-tehničke dokumentacije za produženje polijetno-slijetne staze, izgradnju Centra za obuku stručnog osoblja i administrativne poslove, zanavljanje habajućeg dijela polijetno-slijetne staze i ugradnju avio-mosta.
Osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za ove projekte važno je za dugoročni razvoj i unapređenje Međunarodnog aerodroma Tuzla - Dubrave. Realizacija ovih projekata omogućit će poboljšanje funkcionalnosti, sigurnosti i efikasnosti aerodroma, što će značajno doprinijeti konkurentnosti MAT Dubrave u privlačenju avio-operatera, te regionalnom ekonomskom razvoju i podizanju kvaliteta usluga za korisnike aerodroma.
6. Razvoj aerodroma za teretni avio saobraćaj
Pozivamo JP Međunarodni aerodrom Tuzla – Dubrave, Vladu Tuzlanskog kantona, Vladu Federacije BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj navigaciji BiH da koordiniraju aktivnosti, i svako iz svoje nadležnosti učini napore za realizaciju planiranih akcija „Razvoj aerodroma Tuzla u teretni terminal“ predviđenih Transportnom strategijom Federacije BiH 2015-2030., čija realizacija je planirana u dugoročnom razdoblju (2016-2030. godina).
Razvoj aerodroma Tuzla - Dubrave kao teretnog terminala od izuzetnog je značaja za privredu Tuzlanskog kantona. Ovaj projekat omogućit će efikasnije povezivanje sa poslovnim partnerima u Evropskoj uniji, Aziji, Africi i drugim kontinentima, čime će se otvoriti nove mogućnosti za međunarodnu trgovinu i ekonomski rast. Kargo saobraćaj će unaprijediti logističke kapacitete kantona, omogućavajući brži i efikasniji transport robe, što je ključno za konkurentnost lokalnih kompanija na globalnom tržištu.
Pored toga, razvoj teretnog terminala pridonijet će boljoj integraciji Tuzlanskog kantona u globalne lance snabdijevanja, povećavajući atraktivnost regije za strane investitore. Ova inicijativa će stvoriti nove poslove i podržati lokalne industrije, doprinosivši dugoročnom ekonomskom prosperitetu kantona. Neophodno je da relevantne institucije prepoznaju stratešku važnost ovog projekta i osiguraju potrebnu podršku za njegovu realizaciju, čime će se osigurati održiv razvoj i napredak aerodroma Tuzla - Dubrave.
ZAKLJUČCI PREMA ZAKONODAVNOJ I IZVRŠNOJ VLASTI U TUZLASNKOM KANTONU I FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
7. Inicijativa Skupštini Tuzlanskog kantona za potpisivanje akta o saobraćajnoj deblokadi Tuzlanskog Kantona
Predlaže se da Skupština Tuzlanskog kantona, konkretno predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona, putem klubova poslanika koji participiraju u Skupštini TK, inicira izradu i potpisivanje odgovarajućeg akta (sporazuma/izjave/deklaracije). Ovaj akt bi potpisale sve političke stranke sa Tuzlanskog kantona koje imaju predstavnike u kantonalnom, federalnom i državnom parlamentu. Cilj ovog akta je nedvosmisleno ukazivanje na nužnost kontinuiranog provođenja aktivnosti na realizaciji projekata saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona. Potpisivanjem ovog akta, političke stranke bi se obavezale na kontinuiranu podršku i rad na projektima koji su od prioritetne važnosti za unapređenje saobraćajne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu, čime bi se poboljšali uslovi života i potaknuo ekonomski razvoj kantona.
Aktom bi se utvrdile konkretne mjere i mehanizmi saobraćajne deblokade, uključujući mogućnost uskraćivanja podrške za usvajanje Budžeta Federacije BiH u slučaju da isti ne predvidi sredstva za finansiranje infrastrukturnih projekata u odgovarajućem obimu. Ovaj pristup naglašava važnost strateškog planiranja i zajedničkog delovanja svih političkih subjekata u cilju unapređenja saobraćajne infrastrukture Tuzlanskog kantona, čime bi se osigurao održiv ekonomski rast i razvoj cijele regije.
8. Inicijativa Vladi Federacije BiH za povećanje izdvajanja vlastitih sredstava i kreditno zaduženje radi financiranja projekata saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona
Zahtijevamo od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, JP „Autoceste Federacije BiH“, JP „Ceste Federacije BiH“ i JP Željeznice Federacije BiH, kao nadležnih tijela za modernizaciju, projektiranje i izgradnju cesta i željeznica, da značajno povećaju izdvajanje vlastitih sredstava za projekte saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona. Konkretno, tražimo da za naredni petogodišnji investicijski ciklus osiguraju 600 miliona KM za modernizaciju i izgradnju magistralnih cesta. Također, zahtijevamo da u narednom sedmogodišnjem investicijskom ciklusu planiraju i realizuju financijska sredstva za projektovanje i izgradnju dvije dionice brze ceste Doboj – Tuzla – Zvornik, te dvije autoceste (A2 i A3) kao dijela autoceste Sarajevo-Beograd.
Uzimajući u obzir nesrazmjeru između uplaćenih sredstava po osnovu akciza za gorivo i registracije motornih vozila, te investiranih sredstava u izgradnju cesta na području Tuzlanskog kantona, postaje očigledno da postoji značajan nedostatak povrata ovih sredstava u kanton. Prema procjenama, građani Tuzlanskog kantona – vozači s ovog područja, u budžet države godišnje izdvajaju preko 160 miliona KM namjenski za „održavanje postojećih cesta“ i „izgradnju novih brzih cesta i autocesta“. Međutim, investicije u saobraćajnu infrastrukturu unutar kantona nisu proporcionalne ovim doprinosima.
Svjesni ograničenja i nedostatnosti vlastitih financijskih resursa, pozivamo Vladu Federacije BiH i Parlament Federacije BiH da donesu potrebne odluke o dugoročnom kreditnom zaduženju kod međunarodnih financijskih institucija kao što su Evropska investicijska banka (EIB), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka - Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ili druge slične institucije. Namicanje potrebnih sredstava i stvaranje adekvatnog financijskog okvira ključni su za realizaciju ovih infrastrukturnih projekata.
Osiguravanjem financijskih resursa putem međunarodnih kreditnih institucija omogućit će se efikasna implementacija projekata, što će rezultirati unapređenjem saobraćajne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu. Kada su financijska sredstva osigurana, omogućava se izgradnja u kraćim rokovima, što dodatno povećava efikasnost i brzinu realizacije. Ovaj kombinirani pristup financiranja omogućit će poboljšanje povezanosti, sigurnosti u saobraćaju i ekonomski razvoj, čime će se značajno podići kvaliteta života građana Tuzlanskog kantona.
9. Nalog za prioritetno uvrštavanje predloženih saobraćajnih trasa u Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2025-2045. godina
Traži se od Vlade Tuzlanskog kantona da izvođaču usluga izrade Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona za period 2025. - 2045. godine, IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, izda nalog da u Prostorni plan prioritetno unese trase cesta koje su predložene na ovoj konferenciji. Pored toga, u Prostorni plan je potrebno uključiti i trasu željezničke pruge Vareš - Banovići - Živinice. Ove izmjene su od suštinskog značaja za unapređenje saobraćajne infrastrukture i ekonomskog razvoja kantona, omogućavajući bolje povezivanje i efikasniji protok ljudi i roba.
10. Inicijativa za otvaranje Operativnih ureda JP 'Autoceste Federacije BiH' i JP 'Ceste Federacije BiH' u Tuzlanskom kantonu radi unapređenja saobraćajne infrastrukture
Traži se od Vlade Federacije BiH, JP „Autoceste Federacije BiH“ i JP „Ceste Federacije BiH“ da, u skladu sa ovlaštenjima iz Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, donesu neophodne odluke i otvore operativne urede JP „Autoceste Federacije BiH“ i JP „Ceste Federacije BiH“ na području Tuzlanskog kantona. Cilj ovog zahtjeva je dinamiziranje i unapređenje aktivnosti na održavanju, rekonstrukciji i izgradnji mreže magistralnih cesta, brzih cesta i autocesta u Tuzlanskom kantonu. Prisustvo operativnih ureda na lokalnom nivou omogućilo bi efikasnije planiranje i implementaciju infrastrukturnih projekata, te bolje praćenje i koordinaciju radova na terenu.
Ovakva inicijativa je od ključnog značaja za unapređenje saobraćajne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu. Otvaranje operativnih ureda omogućilo bi bržu reakciju na potrebe i izazove koji se pojavljuju u toku realizacije projekata, čime bi se osigurao kontinuirani razvoj i održavanje cestovne mreže. Realizacija ovog prijedloga doprinijela bi boljem povezivanju kantona sa ostatkom Federacije BiH, poboljšanju kvaliteta života građana i podsticanju ekonomskog rasta kroz unapređenje transportne infrastrukture.
11. Inicijativa za evaluaciju i reviziju Okvirne prometne strategije Bosne i Hercegovine 2015-2030
Traži se da Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, u skladu sa zaključcima ove konferencije, izvrši reviziju Okvirne prometne politike Bosne i Hercegovine za period 2015-2030, odnosno Okvirne strategije prometa Bosne i Hercegovine, na način da je dopuni projektima koji su predloženi na ovoj konferenciji, a koji imaju za cilj saobraćajnu deblokadu Tuzlanskog kantona.
12. Inicijativa evaluaciju i reviziju Transportne strategije Federacije BiH i Okvirne Transportne Politike BiH 2015-2030
Traži se od Vlade Federacije FBiH i Federalnog ministarstva za saobraćaj i komunikacije da, u skladu sa zaključcima ove konferencije, izvrše evaluaciju i reviziju Transportne strategije Federacije BiH 2015-2030. godina, kao i izmjene i dopune Okvirne transportne politike BiH 2015-2030. godine na način da je dopuni projektima koji su predloženi na ovoj konferenciji, a koji imaju za cilj saobraćajnu deblokadu Tuzlanskog kantona.
Ova inicijativa ima za cilj otkloniti prepreke u projektovanju, eksproprijaciji i izgradnji magistralnih cesta, brzih cesta i autocesta u Tuzlanskom kantonu. Ovaj strateški pristup rješavanju saobraćajnih izazova Tuzlanskog kantona naglašava važnost infrastrukturnih ulaganja kao temelja za dugoročni prosperitet i održivi razvoj kantona.