Iako je tokom prošle godine poslovanje „Elektroprivrede BiH“ djelimično stabilizirano, posebno rastom proizvodnje u rudnicima, ova javna kompanija još je daleko od potrebnih količina, pa joj za rad termoelektrana nedostaje blizu milion tona uglja. Prema riječima generalnog direktora Sanela Buljubašića, EPBiH čak gotovo 80 posto električne energije proizvodi iz uglja.
- Prvi kvartal
- 20 posto je iz hidroelektrana, a ova hidrološka godina ne ide nam u prilog. Čak se predviđa da će biti lošija od prethodnih. Mi smo već za prvi kvartal 20 posto ispod planiranih količina. Situacija po pitanju hidrologije je poprilično teška. S druge strane, moram istaći da kontinuirano raste potrošnja u domaćinstvima. Samo za prvi kvartal je to rast od 11,7 posto i kada uzmemo neki omjer, 57 posto ukupne energije se troši u domaćinstvima. Onda dolazimo do kalkulacije da cijena struje za domaćinstva nije usklađena s proizvodnom cijenom iz naših kapaciteta – kaže Buljubašić. EPBiH još nije pokrenula tarifni postupak, niti donijela odluku o modelu povećanja cijena, ali Buljubašić upozorava da ulazni troškovi konstantno rastu, posebno u termoelektranama. - Takva odluka se može donijeti bilo kad tokom godine. Ne mora pod svaku cijenu, ali usklađivanje prodajne cijene s proizvodnom je neminovno da bi se održala finansijska stabilnost EPBiH, što garantuje i energetsku stabilnost FBiH – ističe Buljubašić. O ozbiljnosti situacije u energetskom sektoru govori i podatak da je u prva četiri mjeseca ove godine BiH za uvoz električne energije dala gotovo 267 miliona KM, što je za približno 225 miliona ili 518 posto više nego u istom periodu prošle godine. Razlog ovakvom rastu uvoza je nedostatak dovoljnih količina iz domaćih kapaciteta.
- Povoljnija cijena
- Nismo imali dovoljnih količina, posebno iz hidroelektrana, ali i zbog nedostatka uglja, koji je posebno vezan za rudnik Đurđevik i dijelom rudnika Banovići, koji je van koncerna. Drugi razlog za uvoz je da smo mi, u određenim periodima, kada je cijena na tržištu povoljnija od naše proizvodne cijene, da bismo stabilizovali naše depoe uglja, kupovali energiju. To je energija koja je prevashodno vezana za proizvodnju iz solarnih elektrana i koja na dnevnom nivou bude znatno povoljnija nego naša proizvodna cijena iz naših termoelektrana. Podaci koji se iskazuju vezani za uvoz struje su takvi kakvi jesu i nije to uvoz samo EPBiH, već i još dvije elektroprivrede i drugih uvoznika električne energije – kaže Buljubašić.
- Dovedeni pred zid
U prošloj godini pokrenute su investicije u projekt odsumporavanja u TE „Kakanj“, a u toku su javne nabavke za isti projekt u TE „Tuzla“. Projekti u vezi s obnovljivim izvorima energije nailaze na niz prepreka. - Na neki način smo u posljednje vrijeme dovedeni pred zid, jer problem je s raspolaganjem državnom imovinom. Vjetroparkovi i hidroelektrane su praktično sve vezane za državnu imovinu i zemljište. S ove pozicije bih zamolio sve koji su u mogućnosti da se maksimalno potrude da se taj problem riješi u narednom periodu, jer sve investicije za koje pripremamo ili imamo spremne projekte, ne mogu biti realizovane – kaže Buljubašić.
avaz.ba