Bruno Bojić predsjednik je Vanjskotrgovinske komore BiH koja zastupa i promoviše privredne interese. Bilo je određenih problema sa izvozom mesa u Tursku, inspekcija iz Rusije obišla je bh. proizvođače...
- Republika Turska dozvolila je uvoz mesa iz Bosne i Hercegovine. To je trajalo do momenta dok se nisu uradile zloupotrebe od pojedinih kompanija koje su uvozile meso i samo ga preusmjeravale u Tursku. Nakon toga je došlo do zabrane izvoza mesa iz BiH na to tržište dok se ne otklone problemi. Vanjskotrgovinska komora je izdavala određene certifikate na osnovu prispjelih veterinarskih nalaza i određenih dokumenata, među kojima je i dokument o porijeklu mesa. Treba znati da su zakazale inspekcijske službe i dozvolile određene postupke. Na kraju je to riješeno na način da se pokrenuo postupak protiv određenih lica. Mi nismo nadležni za to. Uglavnom, riješena je ta izvozna barijera. Isto tako, pojedine kompanije su napravile problem prilikom izvoza na rusko tržište. Uvozili su poljoprivredno-prehrambene proizvode, voće i povrće, koje su samo prepakivali u bh. ambalažu i tako ih slali za rusko tržište. To je funkcionisalo sve dok nisu Rusi saznali za to. Nadam se da se ovakve stvari više neće dešavati, a da će svako ko je pokušao uraditi tako nešto biti sankcionisan i javno prozvan, stavljen na stup srama, da javnost zna o kojim kompanijama je riječ, da ljudi znaju ko svojim postupcima pokušava uništiti kompletno voćarstvo ove zemlje.
- Vrhunski proizvodi
Imamo redovite kontrole koje obilaze sve poljoprivredno-prehrambene proizvodne subjekte i lanac proizvodnje, kako bi se dobile dozvole za izvoz na evropsko i svjetsko tržište. S tim u vezi, moram pohvalno reći da iz dana u dan naše kompanije su svjesnije da moraju certificirati svoje proizvode, usluge. U četvrtak smo obilježili Svjetski dan standarda, gdje smo ponovo naglasili značaj standardizacije proizvoda, značaj ispitivanja i kontrole, jer samo na takav način se može izvoziti roba i na evropsko i na rusko i na tursko i uopće na svjetsko tržište.
S kim BiH ima najveću vanjskotrgovinsku razmjenu?
- Najveći vanjskotrgovinski partner BiH je svakako Evropska unija, gdje se između 75 i 80 procenata izveze robe na njeno tržište. To je pokazatelj da BiH već ima standardizirane proizvode sa svim potrebnim certifikatima koje EU traži od nas. Ali, moramo raditi i dalje na tome, na standardizaciji i certifikaciji svakog proizvoda napravljenog u BiH, ne samo radi izvoza u EU nego da se unificira kvaliteta proizvoda.
Susjedna Hrvatska nam može biti primjer i vodilja za EU...
- Neću nikada reći da nam Hrvatska treba biti primjer. Mi smo osobno primjer sami sebi. Moramo ispoštovati legislativu. Ono što se traži od nas. Ali, tvrdim da imamo puno bolji proizvod nego što to ima Hrvatska, Srbija ili neka druga zemlja iz okruženja. Trebamo se potruditi da marketinški prikažemo taj proizvod i probudimo svijest građana BiH da je ono što se proizvede u našoj zemlji puno kvalitetnije od onoga što dolazi iz inozemstva. BiH u marketinške aktivnosti, kada je u pitanju proizvodnja, zaista izdvaja malo sredstava. Bez kvalitetnog lobija, bez marketinga, teško je da će se probuditi građanska svijest. Ono što je još negativno u BiH, što se dešava kod trgovačkih lanaca, a kod nas manje-više su vlasnici trgovačkih lanaca iz inozemstva, jeste da preferiraju robe iz svojih zemalja, karakteristične za pogled, dohvat ruke. Komora će se zasigurno truditi za zastupljenost naših proizvoda u trgovačkim lancima, a neka odabir šta će kupiti bude na samim građanima.
Problem je i što nema dovoljno podsticaja našim proizvođačima, pa neko kaže, primjera radi, da je neki sir proizveden u EU jeftiniji kad se kupuje u BiH nego neki naš domaći proizvod. Treba se upitati zbog čega je to tako i od čega je taj proizvod napravljen ako znamo kolika je cijena mlijeka i koliko treba litara mlijeka da bi se dobio kilogram tog sira. Ponavljam, imamo vrhunske proizvode koji mogu odgovoriti i evropskom i svjetskom tržištu.
Naredne godine treba biti otvoren granični prelaz Bratunac (BiH) – Ljubovija (Srbija). Koliko ulaganje u infrastrukturu može pomoći u vanjskotrgovinskoj razmjeni?
- Nasušna je potreba da se što prije infrastruktura u BiH u cijelosti izgradi. Samim time što imamo više i mostova i graničnih prelaza, više će biti i disperzija i prometa robe, a samim time i ljudstva. Zaista je to potreba posebno kod investicija i brzog protoka robe. Ne treba zaboraviti da nam do graničnog prelaza treba isto onoliko sati koliko je potrebno za preći duplo više kilometara kroz neku zapadnu zemlju gdje je izgrađena infrastruktura. Smatram da je optimalan rok pet do deset godina da se izgrade autoceste kroz našu zemlju.
Kakva je saradnja sa ministrom Šarovićem i uopšteno sa resornim ministarstvom?
- Saradnja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH je na jednom zavidnom nivou. Iako je i zakonom definirano da smo u partnerskom odnosu, tako se i ponašamo. Moja osobna saradnja sa gospodinom Šarovićem je izuzetno dobra i unapređuje se svakoga dana. Svako malo se i čujemo telefonom, susretnemo, ali i pratimo na određenim područjima. Zasigurno je to rezultat i potpisanih sporazuma i protokola, a i nečega što povećava izvoz BiH. Ne treba zaboraviti da VTK na svim odlascima u inozemstvo prati Ministarstvo. Politika bi trebala da bude uvijek uz privredu, a to je gosp. Šarović prepoznao.
Zeničko-dobojski i Bosanskopodrinjski kanton Goražde prednjače u Federaciji BiH kada je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom. Ali, obični građani baš to i ne osjete...
- To su dva kantona, odnosno dvije županije koje ostvaruju suficit u robnoj razmjeni, ali su zasigurno i najlošiji na rang-listi kad pogledate življenje na ostalom prostoru FBiH. Zašto? Najteže je uvijek bilo proizvođačima. Treba napraviti disperziju svih primanja.
- Nasušna potreba
Trebaju se izjednačiti primanja budžetskih korisnika. Moralo bi se napraviti nešto da policajac ili profesor imaju ista primanja u svim kantonima, a da ne bude 30, 50 ili 100 posto veća plaća policajcu ili profesoru u Sarajevskom kantonu.
Koliko sajmovi poput generalnog bh. Sajma ZEPS pomažu u uspostavljanju kontakata i saradnji privrednika?
- Danas je svijet suvremene tehnologije toliko uznapredovao da većinom ljudi koriste internet i druge elektronske komunikacije prilikom upoznavanja i razmjene robe i poslovanja. Međutim, sajmovi, određene biznis-konferencije, manifestacije neizostavni su ako se želi napraviti iskorak. Sajam ZEPS, pored Mostara, Banja Luke i drugih sajmova, zasigurno doprinosi povezivanju i zbližavanju ljudi, širenju jedne pozitivne energije. A gdje se pravi takva energija, zasigurno je i promet dobara i usluga veći. Treba zahvaliti organizatorima sajmova u BiH na njihovom zalaganju, jer promoviraju cijelu BiH.
Nekoliko je manjih gradova koji mogu biti primjer u našoj zemlji da se i bez većeg ulaganja može napraviti pozitivna priča...
- Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina u sastavu bivše Jugoslavije je najviše bila usmjerena na realan sektor, na proizvodni sektor, na industriju, na tešku industriju, gdje su ljudi izgubili kroz taj period jedan poduzetnički duh koji je nasušna potreba u ovoj zemlji. Tešanj, Kreševo, Goražde i neke druge manje sredine koje nisu imale jaku industriju morali su se snaći, biti preduzimljiviji, angažiraniji u svom mozgu i ne čekati da se zaposle, primjera radi, u željezari, rudniku, nekoj cementari, već stvarati radom sebi novo radno mjesto. Zasigurno su oni u prednosti u odnosu na neke industrijske sredine.
Biznis.ba / Oslobođenje