Ukupan dug BiH, koji je uključen u „Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH“, iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, što predstavlja 36,7 posto BDP-a. Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojio je na posljednjoj sjednici Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, čime Savjet ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati finansijska sredstva za finansiranje potreba države, entiteta i Brčko Distrikta uz prihvatljivi nivo troškova finansiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira. Kako se, između ostalog, navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, spoljni dug učestvuje sa 77,5 posto, a unutrašnji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.
Spoljni dug uglavnom čine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovina portfelja spoljnog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi. Unutrašnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti – trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitovane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja. FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj berzi, a RS na Banjalučkoj berzi, dok Distrikt Brčko emituje obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj berzi. Trezorske obveznice su ročnosti od jedne do 10 godina. Kada je riječ o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakteriše relativno niska ponderisana prosječna kamatna stopa. Ponderisana prosječna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog 1,3 posto, a unutrašnjeg 3,8 posto. To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitovane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja. U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospijeća obaveza prema MMF-u po osnovu stand- by aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica ročnosti pet do sedam godina. Takođe, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospijeća na naplatu kredita Evropske komisije „Makrofinansijska pomoć II“ za entitete i Institucije BiH u iznosu od 50 miliona eura. Stanje javne zaduženosti BiH u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja direktnu ili indirektnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zaduženosti BiH. Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom RS, FBiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i spoljni dug institucija BiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.