Udruživanje privrednika u BiH ima stoljetnu tradiciju. Od prvog organizovanog djelovanja privrednika preko formiranja komorskog sistema do aktuelnog momenta Kantonalne privredne komore Tuzla, prošlo je 115 godina. Kroz razne forme i aktivnosti Komore, nastojalo se promovisati privredno udruživanje, zastupati interese privrednika, doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Kantonalna privredna komora Tuzla želi na svečan način obilježiti značajan jubilej pa će, s tim u vezi, Kantonalna privredna komora Tuzla je uz podršku Vlade Tuzlanskog kantona, organizovala manifestaciju „Svečano obilježavanje jubileja 115 godina privrednog udruživanja“. Manifestacija upriličena 28. decembra u „Kristalnoj dvorani“ hotela Tuzla, okupila je brojne privrednike, predstavnike firmi članica komore, Vlade Tuzlanskog kanotna, Grada Tuzla, brojnih institucija, ustanova, organizacija sa područja Tuzle i Tuzlanskog kantona, medija. U povodu značajnog jubileja, Kantonalna privredna komora Tuzla je odlučila da na svečanosti dodijeli priznanja i zahvalnice privrednim subjektima u Tuzlanskom kantonu koji su u ovom periodu pratili i podržavali rad komorskog sistema, kao i bili pokretači privrednog razvoja sjeveroistočne Bosne i Bosne i Hercegovine u cjelosti.
Obraćanje Nedereta Kikanovića predsjednika Kantonalne privredne komore Tuzla:
Poštovane dame i gospodo,
Velika mi je čast poželjeti Vam dobrodošlicu na obilježavanje 115 godina privrednog udruživanja na području Tuzle. Zahvaljujem Vam se što ste prepoznali značaj ovog jubileja za privredu, a posebno se zahvaljujem Begi Gutiću premijeru Tuzlanskog kantona, Jasminu Imamoviću gradonačelniku Tuzle, načelnicima općina sa područja Tuzlanskog kantona i članovima kantonalne Vlade koji su nas sve vrijeme podržavali.
Prvi industrijski proizvodni pogoni podignuti su u Tuzli dolaskom austrougarske u Bosnu i Hercegovinu i bazirali su se na soli i uglju.
Još 1884. godine u Rudniku Kreka upravo za potrebe Solane u Simin Hanu, iskopane su Prve industrijske tone uglja. Pivara Tuzla je među prvim proizvodnim kapacitetima osnovana 1884. godine. Industrijska eksploatacija soli započela je 1885.godine, a Fabrika sode Lukavac počela je sa radom 1893.godine. Ubrzo nakon uspostavljanja prvih privrednih društava javila se i potreba za udruživanjem privrednika i osnivanjem komora kao asocijacija privrednika. Prvi oblik interesnog strukovnog udruživanja zabilježen je u Sarajevu 1900. godine sa 100 članova, a 1902. se formiraju podružnice Strukovnog udruženja. Već 1907. godine Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine počinje pripremati „Zakon o trgovačkoj i obrtničkoj komori“, a za njegovo donošenje bilo je potrebno da ga lično odobri car Austro-Ugarske monarhije. Prijedlog Zakona je poslat u Beč 1908. godine od strane carskog i kraljevskog zajedničkog ministra finansija Stephana barona Buriana, a u njemu je između ostalog pisalo:
„Premilostivi gospodine!
Procvat zanatskog i trgovačkog života u Bosni i Hercegovini doveo je do toga da je osnivanje interesnog predstavništva postala neophodna nužnost. I za Vladu je takva vrsta udruženja, koje je pozvano da zastupa trgovačke i zanatske krugove, od velikog značaja...“
Mjesec dana kasnije Car Austro Ugarske monarhije, Franz Josef, je na ovom prijedlogu svojeručno napisao:
„Dajem svoje odobrenje zakonu koji se odnosi na osnivanje i organizovanje trgovačke i obrtničke komore za Bosnu i Hercegovinu.“
U to vrijeme je urađen detaljan popis radnji i privrednih društava u Bosni i Hercegovini te uspostavljen prvi registar a njegovo vođenje povjereno Trgovačkoj i obrtničkoj komori. Prema popisu iz 1907. godine, u Tuzli je bilo 9.780 radnji i privrednih društava sa 16.457 uposlenih. Razvoj je uglavnom bio baziran na iskorištavanju prirodnih bogatstava: uglja, soli i drveta. Drvo je bilo najznačajniji izvozni proizvod, ali pretjerana eksploatacija šumskog bogatstva i zadovoljenje interesa krupnog inozemnog kapitala, prijetilo je devastiranju. Komora je zastupala interese da se promijene nepovoljni ugovori sa stranim vlasnicima, da se uvede javna prodaja drveta i osigura zaštita i osnova šumskog fonda. U Komori se radilo i na bržem razvoju rudarstva, za potrebe Željezare, Tvonice Sode i Zemaljskih Željeznica, na pitanjima iz oblasti poljoprivrede, imajući u vidu da je šljiva tada bila najznačajniji poljoprivredni izvozni proizvod. Na prijedlog Komore, Zemaljska vlada je 1914. godine donijela Naredbu za kontrolu trgovine šljivom. Komora je i tada imala značajnu ulogu u obrazovanju. Putem Komore stipendiralo se obrazovanje šegrta u Beču i Budimpešti, a radilo se i na uspostavljanju škola u Bosni i Hercegovini. Prva Trgovačka škola u Tuzli je osnovana 1885.godine U prvom svjetskom ratu uvjeti za rad privrede i Komore su bili značajno pogoršani. Ipak, neka privredna društva poput rudnika uglja, solane, pivare i sode, radila su i tokom rata.
Period između dva svjetska rata za privredu Tuzle i Bosne i Hercegovine bio je vrijeme stagnacije. Komora se u to vrijeme bavi pitanjima carina i poreza. S obzirom na prelazak privrede iz austrougarske u Kraljevinu SHS, Komora je težila štititi dugoročne interese domaće privrede. Komora daje prijedlog kod izrade novog Zakona o carinskoj tarifi iz 1925. godine koji glasi:
„Da se i dalje dozvoli slobodan uvoz mašina i opreme za domaću industriju ukoliko se ne proizvode u našoj zemlji... Da se smanje carine na uvoz reprodukcionog materijala za potrebe domaće industrije i zdravstva“.
Na prijedlog Komore, u prioritete izgradnje željezničke infrastrukture uvršteni su pravci Doboj – B.Šamac – Brčko- Bijeljina-Valjevo , Tuzla – Brčko, Tuzla-Beograd. Najteži period postojanja i funkcionisanja Komore u Bosni i Hercegovini bilo je vrijeme Drugog svjetskog rata. Za privredu Bosne i Hercegovine počeo je veoma složen i težak ratni period.
Uništen je najveći dio industrijskih pogona i postrojenja. Pogođeni su svi sektori privrede, posebno drvna industrija koja je u tom periodu bila jedna od najznačajnijih privrednih grana. Trgovinsko-industrijska komora bila je prva institucija u Bosni i Hercegovini u kojoj je postavljen povjerenik od strane okupatora. Sa završetkom Drugog svjetskog rata, zajedno sa privrednim razvojem obnavljaju se i aktivnosti Komore.
Uredba kojom je Trgovinsko – industrijska komora Sarajevo preimenovana u Trgovinsko-industrijsku komoru BiH donesena je 23. decembra 1946. godine. Obuhvatala je njenu cijelu teritoriju čime je ponovno ustanovljeno jedinstveno komorsko područje.
Zakonskim propisima definirano je da komore budu savjetodavci i partneri nadležnim državnim organima u donošenju ekonomskih mjera i mehanizama i planskih dokumenata. Komora s godinama postaje sve značajniji partner narodne vlasti.Taj sistem je funkcionisao u svim važnijim srezovima primjereno tadašnjoj organizaciji BiH. Komore su doprinijele bržem razvoju proizvodnih i uslužnih kapaciteta, poboljšanju tehnološkog stanja, a posebno stručnom usavršavanju uposlenih.
U periodu od 1950. do šezdesetih godina, Bosna i Hercegovina doživljava najveći ekonomski razvoj u svojoj dotadašnjoj istoriji. Bio je to period prosperiteta više industrijskih grana. Strateški razvojni značaj su imali rudarstvo, energetika, metalurgija i prerađivačka industrija. Ukazom o proglašenju Zakona o obrazovanju jedinstvenih privrednih komora iz 1962. godine formira se Republička privredna komora i 12 sreskih komora među kojima je i Tuzla, čiji je pravni sljednik Kantonalna privredna komora Tuzla. Zakonom je propisano da privredne organizacije u Komori raspravljaju i dogovaraju o pitanjima i poslovima od zajedničkog interesa. Komore razmatraju i predlažu mjere u pogledu tekućeg i dugoročnog ekonomskog razvoja, rade na unapređenju poslovanja, proizvodnje i prometa i razvijanju ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Zakonom iz 1972. godine se formira sedam regija i sedam Osnovnih privrednih komora, među kojima i Osnovna privredna komora Tuzla, za područje 19 općina.
Od 1992-95. godine komore su očuvale kontinuitet svojih aktivnosti. Privredna komora BiH nastavila je rad sa privrednim komorama regija: Sarajevo, Tuzla, Bihać i Zenica. Od 90-tih godina, svi smo sudionici privrednih i društvenih promjena. Doživjeli smo transformacije kako u vlasničkim tako i u tržišnim odnosima. Nosioci novog privrednog razvoja pored dosadašnjih privredih društava, postaju privatna mala i srednja i velika preduzeća koja doživljavaju svoju ekspanziju i postaju nosioci privrednog razvoja Tuzlanskog kantona. Od 1909. godine Komorski sistem mijenjao je svoju formu, ali je sve vrijeme bio značajan faktor u kreiranju poslovnog ambijenta i podrška privrednicima u našoj zemlji.
PRIVREDNICI,
NAŠI PRECI KOPALI SU UGALJ I SO. PROIZVODILI, OSNIVALI, JAČALI I GRADILI OVU NAŠU PRIVREDNU PORODICU KAO INSITUCIJU U KOJOJ SU I PUTEM KOJE SU OSTVARIVALI SVOJE INTERESE. MI SAVREMENICI POSLJEDNJIH NAJMANJE 25 GODINA, A NEKI I DUŽE, UNAPRJEĐIVALI SMO RAD OVE NAŠE INSTITUCIJE KAKO BI ONA DOŽIVJELA OVAJ JUBILEJ OD 115 GODINA. NAŠA JE OBAVEZA DA I DALJE JAČAMO I GRADIMO OVU NAŠU PRIVREDNU PORODICU KAKO BI NAŠI POTOMCI MOGLI OBILJEŽAVATI JUBILEJ OD 215 GODINA. BUDIMO ZAJEDNO I GRADIMO JE ZAJEDNO, UČINIMO JE JOŠ JAČOM I USPJEŠNIJOM ZA NAREDNIH 100 DODINA . NA KRAJU MOGU NAM POŽELJETI DA SVI MI BUDEMO ZDRAVI, USPJEŠNI I SRETNI U 2018.GODINI.
Spisak nagrađenih firmi, ustanova, pojedinaca...
1. Rudnici Kreka
2. Solana Tuzla
3. Pivara Tuzla
4. Sisecam Soda Lukavac
5. Rudnik soli Tuzla
6. JPK Vodovod i kanalizacija Tuzla
7. RMU Banovići
8. Global Ispat Koksna Industrija
9. BH Telecom
10. Termoelektrana Tuzla
11. Elektrodistribucija Tuzla
12. Bingo Tuzla
13. Fabrika Cementa Lukavac
14. Tehnograd Company Tuzla
15. Tehnograd doo Tuzla
16. IMK Kula Gradačac
17. Jadrina Gračanica
18. Xella BH (Siporex) Tuzla
19. Dita Tuzla
20. Mlin i pekara Ljubače
21. Deling doo Tuzla
22. Herceg Srebrenik
23. Omega Živinice
24. Umel Dalekovodmontaža
25. Unis Tok Kalesija
26. JP Šume TK
27. Voćni rasadnik
28. Transturist Tuzla
29. JP Međunarodni aerodrom Tuzla
30. Grin Gračanica
31. Piemonte doo Tuzla
32. Širbegović
33. Menprom doo Tuzla
34. Nipex Tuzla
35. AKM Commerce
36. Sparkasse Bank BH
37. Kopex Sarajlić Srebrenik
38. Imel Lukavac
39. Ligamont Lukavac
40. Kismet Doboj Istok
41. ZZ Gračanka Gračanica
42. Inmer Gradačac
43. AgroLife Gradačac
44. Univerzitet Tuzla
45. Univerzitetski Klinički Centar Tuzla
46. Austrijska ambasada – Trg. odjel
47. Vanjskotrgovinska komora BiH
48. Turistička zajednica TK
49. HGK ŽK Osijek
50. JP Radio Televizija Tuzlanskog kantona
51. RTV 7 Tuzla
52. Grad Tuzla
53. Vlada Tuzlanskog kantona
54. Muharem Haro Abdurahmanović
