Drugog dana Mostarskog sajma održana je i konferencija "Razvoj destinacijskog turizma uspostavom niskotarifnih avionskih letova" na kojoj je bilo riječi o značaju razvoja avionskog saobraćaja kod nas, kao i prilagodbama koje turistički radnici u BiH treba da naprave.
Lucija Ratković Aydemir iz firme Muze d.o.o. iz Zagreba održala je uvodno izlaganje u kojem je naglasila značaj kulturnog identiteta neke destinacije te svijesti ljudi koji tu žive.
"Ima jedna rečenica koja kaže da ako mi lokalno nismo svjesni vrijednosti koje imamo, teško da možemo nekom drugom prenijeti te iste vrijednosti na pravi način. Važno je i da se promijeni klima, da se kultura ne doživljava kao crna rupa u koju se samo baca novac. Veoma su važni mediji, da procese vode stručnjaci i da ih vode lokalni ljudi koji žive na tim destinacijama", kazala je Ratković Aydemir.
Lucija Ratković Aydemir izjavila je kako pored materijalnih vrijednosti treba insistirati i na onim nematerijalnim, običajnim, na kulturi.
"Mislim da je prirodna baština apsolutno broj jedan vašeg područja, očuvanost prirode. Ova predivna Neretva je takva da sve ostavlja s očima širom otvorenim", izjavila je.
Premijer HNK Nevenko Herceg kazao je kako je u usvojenoj kantonalnoj Strategiji razvoja baš turizam označen kao ključni.
"Turizam je u stalnoj promijeni, stalno se stvaraju nove generacije turista s drugačijim navikama. Danas ćemo o tome govoriti najviše. Danas se putuje češće, turisti žele putovati što je moguće brže. Mi u Mostaru ove godine uvodimo niskotarifne linije, a baš jutros smo razgovarali sa zvaničnicima iz Zadra i Zadarske županije koji su na tom polju uradili najviše. U pet godina oni su s nivoa od dvadeset hiljada dolazaka na Aerodrom Zadar, došli od šest stotina hiljada. Oni su najbolji primjer, tako bi mogao i Aerodrom Mostar", kazao je Herceg.
Damir Krešić, direktor Instituta za turizam u Zagrebu, prezentirao je istraživanja o turističkim tržištima koja su bitna za Bosnu i Hercegovinu.
"Turisti s tržišta kojim je zanimljiva BiH preferiraju avionski prijevoz, tako da su uspostave niskotarifnih linija veoma bitne. Manje se putuje s članovima porodice, više se putuje s partnerom. Putuje se više puta godišnje, putovanja kraće traju, a mnogo više cijeni dobijeni kvalitet za novac koji se plati", kazao je Krešić.
Moderni turista sve manje vjeruje reklamama, jer vjeruje korisničkim iskustvima koje sakuplja najčešće na internetu.
"Za Bosnu i Hercegovinu najznačajnija su tržišta Njemačke, Velike Britanije, Španije, Italije, ali i Hrvatske, Srbije pa i Turske. Od novih emitivnih tržišta izuzetno je zanimljiva Kina. Prošle godine je blizu 142 miliona Kineza putovalo, a to su najviše tzv. milenijalsi, ljudi između 25 i 35 godina koji će još dugo putovati", naglasio je Krešić.
Kinezi su sjajan odgovor na problem "sezonalnosti" naših turističkih destinacija. Ne preferiraju kupanje i sunčanje, već šetnje i obilaske, tako da nisu vezani za glavnu sezonu.
"Oni traže kružne ture po cijeloj regiji, teško da će doći samo na jednu destinaciju. Ture traju petnaestak dana, jer ipak dolaze iz daleka, treba povezati više zemalja u jednu ponudu te nju prilagoditi zahtjevima tog specifičnog tržišta. Malo smo šta uradili da se prilagodimo njima, a onaj ko to uradi, napraviti će veliki posao", zaključio je Krešić, naglasivši specifičnosti Kineza kada je riječ o zahtjevima za poseban smještaj i prehranu.