logo tekst 6     


Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u aprilu 2017. veća je za 0,7 posto u odnosu na mart, a u odnosu na april 2016. godine porasla je za 4,4 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u aprilu u odnosu na mart, proizvodnja energije veća je za 5,4 posto, kapitalnih proizvoda za 2,7 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,9 posto. U aprilu je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 3,7 posto u odnosu na mart, a intermedijarnih proizvoda  za četiri posto. U aprilu ove, u odnosu na april prošle godine, proizvodnja energije je veća za 12,6 posto, kapitalnih proizvoda za 11,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju  za 0,9 posto, dok je prozvodnja intermedijarnih proizvoda manja za 0,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju  za 31,5 posto.

industrijskaproizvodnja


U BiH prema procjenama bez prijave radi od 250 do 300 hiljada radnika, od čega jedna trećina za minimalac, na čijim porezima i doprinosima poslodavci za jedan mjesec uštede oko 23 miliona KM. U Republici Srpskoj “na crno” radi oko 80. 000 radnika. Od 250 do 300 hiljada radnika u BiH hljeb zarađuje radeći “na crno”, sretni što im se uopšte pružila prilika da nešto zarade i tako prehrane svoje porodice. S druge strane, direktna šteta ove pojave je što im se gubi staž i ne mogu da se liječe.

crno

A štete trpi i država. “Ako uvidite samo da tih 250.000 ljudi prima 390 KM platu, a to je negdje 97 miliona na godišnjem nivou, za 12 mjeseci se gubi oko 230 miliona kroz poreze i doprinose”, objašnjava Miladin Jovićić sa Fakulteta poslovne ekonomije. U Savezu sindikata Republike Srpske ističu da je rad “na crno” najviše zastupljen u oblasti sezonskog i terenskog rada. “Bez ugovora najčešće rade u sektoru građevinarstva, trgovine, ugostiteljstva, poljoprivrede, drvnoj industriji i uslužnom sektoru s tim da ne treba zaboraviti činjenicu da ipak u svakoj djelatnosti postoji”, kaže stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radošević. Iz Unije udruženja poslodavaca poručuju da nikada neće podržati rad “na crno”, ali istovremeno da procjene o broju neprijavljenih radnika nisu realne. “Mislim da su procjene od 80.000 paušalne i da nisu tačne. Ne mogu prosto da vjerujem, a ako ima, onda se postavlja potanje šta rade oni koji treba to da kontrolišu”, ističe Dragutin Škrebić iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske. A oni koji kontrolišu ističu da od osnivanja Inspektorata Republike Srpske predano rade na suzbijanju rada “na crno”. 31 republički inspektor rada godišnje izvrši oko 7.000 kontrola, kaže portparol Inspektorata Dušanka Makivić. U prošloj godini kontrolisano je 12 i po hiljada radnika, od čega 803 nisu imala zaključen ugovor o radu, dok je u prvom kvartalu ove godine od 4.000 kontrolisanih radnika neprijavljeno bilo njih 162.

Predstavnici Ekonomskog Odjela Americke Ambasade u Bosni i Hercegovini, upriličili su posjetu Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla. Nedret Kikanović predsjednik komore je sa saradnicima primio delegaciju koju su sačinjavali  John Silson Economic Counselor, Janet Kennedy Economic & Commercial Officer i Edhem Brankovic Commercial Specialist. Razgovaralo se  o trenutnoj ekonomskoj situaciji i aktuelnom momentu u privrednim subjektima na području Tuzlanskog kantona. Između ostalog, gostima su prezentovani aktivnosti i organizacija Komore, podaci o djelovanj granskih komorskih udruženja, a predstavljena je struktura privrede Tuzlanskog kantona po industrijama, analizirani su industrijska proizvodnja, vanjskotrgovinska razmjena, zaposlenost na području Tuzlanskog kantona. Prezentujući najnovije podatke vezane za uvoz i izvoz kompanija sa područja Tuzlanskog kantona, istaknut je zavidan rast izvoza u posljednje vrijeme što svakako predstavlja dobar temelj za bolju saradnju i sa američkim kompanijama. sve u cilju unaprjeđenja ekonomskih odnosa.

Ameri

"Postoje realni uslovi za povećanje izvoza. Nas posebno raduju posljednji podaci koji ukazuju na to da je u posljednje vrijeme zabilježen porast izvoza i smjanjenje uvoza hrane i pića u Tuzlanskom kantonu. Područja za moguću su saradnju u narednom periodu svakako su Industrija građevinskog materijala, poljoprivredni potencijal, iskoraci u tekstilno industriji i proizvodnji namještaja. Sigurno je da ima prostora za otvaranje novih biznisa, za kvalitetniju saradnju", rekao je predsjednik Kikanović zrazivši zadovoljstvo posjetom predstavnika Ekonomskog Odjela Americke Ambasade u Bosni i Hercegovini Komori. John Silson iz Ekonomskog Odjela Americke Ambasade u Bosni i Hercegovini se interesovao o glavnim preprekama razvoju privrede na ovom području. "Mnogo je informacija u javnosti o tome kako su brojne barijere razvoju biznisa u Bosni i Hercegovini. Nas interesuje koje su to prepreke, da li ih je moguće otkloniti i koliko je realno očekivati stvaranje povoljnog ambijenta za dolazak američkog kapitala na ovo područje. Američke kompanije zahtijevaju sigurnost, pojednostavljenje procedura, brzo, sigurno i kvalitetno poslovanje, mogućnosti konstantnog napretka i razvoja. Čini nam se da bi mali pomak u poboljšanju poslovne klime u BiH doveo do znatnog napretka u investiranju u ovo područje", izjavio je Silson. Istaknuto je na sastanku kako najviše poteškoća ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini pa tako i na području Tuzlanskog kantona, predstavlja poreska politika u BiH, visoki porezi i takse.

Ameri2

"Potrebno je u saradnji sa privredom urediti poresku politiku, smanjiti opterećenja na privredu, olakšati privrednicim razvoj firmi i djelatnosti, omogućiti im otvaranje novih radnih mjesta. Također, veliki problem predstavljaju loše putne komunikacije i  slaba povezanost Tuzlanskog kantona sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine kvalitetnim putnim mrežama", rekao je predsjednik Kikanović dodavši kako ovom području nedostaje američkih investicija. Gosti iz Ekonomskog Odjela Americke Ambasade u Bosni i Hercegovini su u okviru posjete Tuzli, upriličili, uz obilazak grada, razgovor sa menadžmentom Udruženja za razvoj NERDA - regionalne razvojne agencija za sjeveroistočnu BiH a obišli su i pogone Fabrike deterdženata "Dita" Tuzla.


S ciljem jačanja internih upravljačkih kapaciteta u malim i srednjim preduzećima i obrtima, Ministarstvo razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona uz podršku Kantonalne privredne komore Tuzla, organizuje besplatan seminar/predavanje o postupcima i načinu uvođenja EN ISO 14001:2004 - Sistem okolinskog upravljanja i Postupak dobijanja okolinskih dozvola.

certificiranje

Uvođenje certifikacija po međunarodnim standardima omogućava podizanje kvaliteta poslovanja na veći nivo, povećanje efikasnosti i produktivnosti, jačanje sistema kontrole kvaliteta proizvoda i usluga, povećanje konkurentnosti firme na tržištu, omogućavanje efikasnijeg nadzora procesa i troškova poslovanja, stvaranje sklada uređenosti u odnosima unutar organizacije, omogućavanje lakšeg i kvalitetnijeg izvoza na strana tržišta, te upravljanje okolišem na kvalitetniji način kao bitnim elementom u razvoju okruženja. Prvi planirani seminar na temu EN ISO 14001:2004 - Sistem okolinskog upravljanja i Postupak dobijanja okolinskih dozvola će se održati u srijedu, 07.06.2017. godine u prostorijama Kantonalne privredne komore Tuzla, Trg slobode bb Tuzla, u vremenu od 11:00 do 13:00 sati. Temu će izlagati Alisa Salković, izvršna direktorica Sicon Sas doo Tuzla, a pored predavača, učesnici seminara će biti i predstavnici preduzeća koji će prezentirati prednosti uvedene certifikacije po navedenom standardu, kao primjer dobre prakse i koristi koje se ostvaruju certificiranjem. Zbog ograničenog broja učesnika, pozivamo sva zainteresirana mala i srednja preduzeća i obrtnike sa područja Tuzlanskog kantona da svoje učešće potvrde u što skorijem roku na e-mail Ministarstva razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i na tel/fax. 035 369-352, 035 369-410. Dnevni red seminara će biti naknadno dostavljen prijavljenim učesnicima.

Agenda za prvi seminar o postupcima i načinu cerificiranja, klikom na sliku...


- Potpisan sporazum o poslovnom povezivanju i saradnji visoke škole FINra i FINconsulta sa Kantonalnom privrednom komorom Tuzla -

FINra


U cilju unapređenja dugoročne i kontinuirane poslovne saradnje, sa Nedretom Kikanovićem predsjednikom Kantonalne privredne komore Tuzla predstavnici  FINconsult-a i Visoke škole za finansije i računovodstvo FINra,  direktor Ismet Kalić i prof. Adil Kurtić predsjednik Upravnog odbora FINra, potpisali su Sporazum o dugoročnom poslovnom povezivanju i saradnji. Ovaj Sporazum po svom sadržaju ima višestruke koristi, prije svega za studente Visoke škole FINra, FINconsult kao prvu i za sada jedinu edukativno-konsultantsku kuću finansijsko-računovodstvene profesije na Tuzlanskom kantonu, kao i za Kantonalnu privrednu komoru Tuzla i sve članice Komore. Sporazum predviđa zajedničke aktivnosti i projekte,  kao što su: organizovanje naučno-stručnih skupova, radionica, seminara, okruglih stolova, edukacija i obuka sa ciljem promovisanja  i osavremenjavanja znanja i vještina finansijsko-računovodstvene i menadžerske profesije na Tuzlanskom kantonu. Predviđena je i zajedničko organizovanje konferencija, tematskih skupova, a sve u cilju podrške daljem rastu i razvoju privrede Tuzlanskog kantona, te unaređenju prohodnosti pristupa EU fondovima od strane preduzeća članica Kantonalne privredne komore Tuzla.
Ovo je prvi potpisani Sporazum ove vrste, koji obuhvata oblast  formalnog i neformalnog obrazovanja finansijsko-računovodstvene i menadžerske profesije na Tuzlanskom kantonu. Spoj visokoškolskog, formalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, neformalnog obrazovanja, daje jedan novi kvalitet u podršci rastu i razvoju realnog sektora, kao i značajnu podršku u rješavanju aktuelne poslovne problematike iz oblasti finansija, računovodstva, poreza, te upravljanja u preduzećima članicama Kantonalne privredne komore Tuzla. Povezivanje omogućava sagledavanje stvarnih potreba poslovne prakse i tržišta rada za visokoobrazovanim kadrovima, te znanjima i kompetencijama finansijsko-računovodstevne i menadžerske profesije na Tuzlanskom kantonu. Također, ovim Sorazumom se stvaraju  institucionalne pretpostavke za realizaciju jednog sasvim novog koncepta provođenja stručne prakse studenata, po posebnom programu, i uz nadzor mentora“, istakao je dr Ismet Kalić direktor Visoke škole za finansije i računovodstvo FINra Tuzla, nakon potpisivanja Spoprazuma sa Kantonalnom privrednom komorom Tuzla. Ovaj sporazum daje mogućnosti za međusobnu saradnju te bolje i kvalitetnije pružanje usluga kako u sferi visokog obrazovanja tako i u sferi edukacija koje radi FINconsult i Kantonalna privredna komora Tuzla. Sporazum će za sve tri strane imati veliki značaja za razvoj i poboljšanje u svojim oblastima, istako je Nedret  Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla. Sporazum unaprjeđuje nastavni proces Visoke škole FINra, kroz stvaranje uslova za sprovođenje stručne prakse studenata Visoke škole, u cilju njihovog realnog uključivanja u poslovnu praksu, unaprjeđenja postojećih nastavnih programa, kao i provjere i potvrđivanja praktičnih znanja stečenih tokom studiranja, u okviru Kantonalne privredne komore i njenih članica, istakao je prof. Adil Kurić predsjednik UO Visoke škole FINra. Potpisnici su uvjereni da je povezivanje privrede i visokog obrazovanja čvrst temelj za stvaranje snažnijeg privrednog razvoja Tuzlanskog kantona.