Dobavljači u Bosni i Hercegovini počeli su s obustavom isporuke robe Konzumu, budući da nema garancija da će naplatiti dugovanja, potvrđeno je za N1.

U međuvremenu Konzum prekinuo svu komunikaciju s dobavljačima, izuzev one neophodne, tehničke. Nekoliko kompanija iz Republike Srpske već je obustavilo isporuku robe Konzumu. Robu bez bankarskih garancija do daljnjeg ne isporučuje Fructa Trade, čiji direktor sumnja u cijeli proces, čak i kad je povratak Mercatora u pitanju. Oni koji su nastavili s poslovanjem, kažu, ukoliko ne dobiju čvršće garancije do kraja sedmice, održat će sastanak i odlučiti o mjerama i postupcima. "Kakva je situacija i što se događa doista je teško procijeniti, ali generalno je potreban korektan i otvoren pristup od Konzuma BiH prema svim dobavljačima, kako bi iz svega ovoga izašli i nastavili kontinuirano raditi", kaže Adin Fakić, direktor Milkosa. Pojedini dobavljači, ukoliko nisu obustavili, uveli su restrikcije prilikom obustave robe, koje podrazumijevaju trenutnu isplatu. No, niti dobavljači, niti predstavnici vlasti ne znaju što ih čeka u predstojećem razdoblju. U igri su dobri prijedlozi, ali i najcrnji scenariji. Postoji bojazan da u zalog ode i bh. imovina. "I pored insistiranja, prije svega federalnih vlasti, mi konkretne podatke po tom pitanju nismo dobili. Naravno, pitanje je koliko na to uopće možemo utjecati, jer mi nemamo posebnog zakona, izuzev mjera koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a kojima je zatražila da vlasti u BiH spriječe da se dugovi centrale Agrokora vraćaju imovinom u BiH", poručio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Nedostaju konkretne institucionalne mjere, slaže se i profesor ekonomije i zastupnik u Parlamentu FBiH Dženan Đonlagić. Kaže, izmjenom Zakona o unutarnjem platnom prometu umnogome bi se zaštitio odljev kapitala. Povratak Mercatora mogao bi vratiti povjerenje kod kupaca, ali mogao bi imati i negativne implikacije. "Jedna negativna implikacija odluke Mercatora da zatvori pojedine maloprodajne objekte koji nisu profitabilni jest da bi moglo doći do otpuštanja pojedinih radnika u BiH, a tu zapravo vidim ključnu ulogu Federalne vlade i resornog ministarstva, da ne dopuste otpuštanja bh. radnika, odnosno da se taj Mercator u ugovornom odnosu treba obavezati da će zadržati postojeći broj radnih mjesta", kaže Dženan Đonlagić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Vlada Federacije BiH je na sjednici razmatrala situaciju oko Agrokora. Kako m je rečeno, redovito prati događanja s fokusom na tri osnovna problema: dug prema dobavljačima, kretanje broja zaposlenih i financijski tokovi. "Za sada je prisutan trend blagog smanjenja dugovanja prema dobavljačima i povećanja kreditnih obaveza, s tim da je poslovanje u proizvodnom dijelu grupacije Agrokor u Federaciji BiH stabilno, dok se u trgovačkom dijelu očekuje restruktuiranje", navode iz Vlade FBiH. Zadužena su resorna ministarstva da prate aktivnosti i poduzimaju mjere s ciljem zaštite dobavljača i zaposlenika. I dok vlasti zadužuju, apeliraju, pozivaju i usvajaju mjere, niko i dalje ne nudi grancije i odgovor - hoće li imovina i radna mjesta biti na udaru naplate dugova matičnog Agrokora?

Međunarodni aerodrom Tuzla kreće u modernizaciju i proširivanje kapaciteta najavljenog u novembru prošle godine. Naime, kompanija je raspisala tender za javnu nabavku radova na rekonstrukciji i dogradnji zgrade putničkog terminala. Radovi su raspoređeni u četiri lota i obuhvataju građevinske radove, radove na krovu i druge posebne građevinske i zanatske radove, vodoinstalaterske i sanitarne radove, mašinske i instalaterske radove, te elektroinstalacijske radove na dograđenom i rekonstruisanom dijelu zgrade putničkog terminala. Procijenjena vrijednost građevinskih i zanatskih radova bez PDV-a je 1,3 miliona KM, vodoinstalaterskih i sanitarnih radova 40.683 KM, mašinskih i instalaterskih 326.233 KM, a elektroinstalacijskih 537. 603 KM. Zainteresovani izvođači radova ponude će moći dostaviti do 10. jula 2017. godine, a otvaranje pristiglih ponuda predviđeno je dan kasnije. Kako su ranije iz Međunarodnog aerodroma Tuzla najavljivali, vrijednost ukupnih radova na proširivanju kapaciteta iznosi oko 4,5 miliona KM. Oko 50% tih sredstava Aerodrom je osigurao iz kredita, a preostali dio sredstava iz podrške vlada Tuzlanskog kantona i FBiH.

Ukupan dug BiH, koji je uključen u „Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH“, iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, što predstavlja 36,7 posto BDP-a. Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojio je na posljednjoj sjednici Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, čime Savjet ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom Reformske agende za BiH. Cilj je osigurati finansijska sredstva za finansiranje potreba države, entiteta i Brčko Distrikta uz prihvatljivi nivo troškova finansiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira. Kako se, između ostalog, navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, spoljni dug učestvuje sa 77,5 posto, a unutrašnji s 22,5 posto. Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 posto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 posto.

Spoljni dug uglavnom čine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 posto), a gotovo polovina portfelja spoljnog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi. Unutrašnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti –  trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitovane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja. FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj berzi, a RS na Banjalučkoj berzi, dok Distrikt Brčko emituje obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj berzi. Trezorske obveznice su ročnosti od jedne do 10 godina. Kada je riječ o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakteriše relativno niska ponderisana prosječna kamatna stopa. Ponderisana prosječna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 posto, vanjskog  1,3 posto, a unutrašnjeg  3,8 posto. To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitovane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja. U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospijeća obaveza prema MMF-u po osnovu stand- by aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica ročnosti pet do sedam godina. Takođe, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospijeća na naplatu kredita Evropske komisije „Makrofinansijska pomoć II“ za entitete i Institucije BiH u  iznosu od 50 miliona eura. Stanje javne zaduženosti BiH u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja direktnu ili indirektnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 posto javne zaduženosti BiH. Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom RS, FBiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i spoljni dug institucija BiH. Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definirane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.

Sastanak sa predstavnicima CISP-a i Parka prirode Sasso Simone i Simoncello upriličen je u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla. Italijanska nevladina organizacija CISP na području zaštićenog pejsaža Konjuh je od februara 2017. počela sa implementacijom projekta pod nazivom: ”Biodiverzitet za lokalni razvoj. Inovativni participativni model upravljanja zaštićenim pejsažom Konjuh u Bosni i Hercegovini / BioSvi“.

U okviru projektnih akivnosti predstavnici Parka prirode Sasso Simone i Simoncello, a koji je formiran prije 23 godine u regiji Marche, organizovali su posjete zaštićenom pejsažu Konjuh i relevantnim institucijama u oblasti zaštite okoliša i razvoja održivot turizma na području Tuzlanskog kantona. Imajući u vidu da Kantonalna privredna komora Tuzla ima značajnu ulogu u TK kada je u pitanju turizam i razvoj poduzetništva, Nedret Kikanović predsjednik Komore sa saradnicima je ugostio goste iz italijanske nevladine organizacije i razgovara o zaštićenom pejsažu Konjuh. Razmijenjene su informacije o aktivnostima CISPA, organizaciji Komore, djelovanju granskih komorskih udruženja. Predstavljena je gostima struktura privrede Tuzlanskog kantona po industrijama, analizirani su industrijska proizvodnja, vanjskotrgovinska razmjena, zaposlenost na području Tuzlanskog kantona. Gosti iz Italije su predočili informacije vezane za dosadašnje aktivnosti u okviru trogodišnjeg projekta kao i planove za naredni period. Razgovaralo se, s obzirom na dugogodišnje iskustvo predstavnika Parka prirode Sasso Simone i Simoncello, o vrijednostima partnerstva kroz saradnju a ne konkurenciju, o usklađivanju različitih vrijednosti zaštićenog pejsaža Konjuh od strane relevantnih aktera za opće dobro, umjesto pojedinačnih ciljeva i interesa. Predstavili su gosti iz Italije i dosadašnja iskustva u saradnji sa komorama u Italiji, govorili o značaju privatnog sektora za održivi razvoj turizma, ulozi institiucija u promociji turizma vezanog za zaštitu okoliša, želji da se ujedini više faktora na istom zadatku i istom projektu. Istaknuta je na sastanku u Komori, neophodnost izrade mape općina koje se nalaze na području Zaštićenog pejzaža sa isticanjem materijalnih mogućnosti tih općina za ulaganje u zaštitu okoline, te mape postojećih turističkih objekata, kao i objekata koje bi trebalo napraviti u budućnosti kako bi se u potpunosti mogli sagledati turistički potencijali na području Tuzlanskog kantona. Dogovoren je nastavak saradnje i nakon ovog, prvog sastanka vezanog za projekat ”Biodiverzitet za lokalni razvoj. Inovativni participativni model upravljanja zaštićenim pejsažom Konjuh u Bosni i Hercegovini / BioSvi“, i spremnost Komore sa svim svojim strukturama da se stavi na raspolaganje organizaciji CISP i doprinese realizaciji projekta. Prva naredna zajednička aktivnost bi trebala biti prisustvo predstavnika organizacije CISP iz Italije sastanku Odbora Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam na kojem će se razgovarati upravo razvoju  turizma, unaprjeđenju turističke ponude, privlačenju i domaćih i stranih turista brojnim turističkim destinacijama Tuzlanskog kantona.

Inače,  projekat pod nazivom: ”Biodiverzitet za lokalni razvoj. Inovativni participativni model upravljanja zaštićenim pejsažom Konjuh u Bosni i Hercegovini / BioSvi“, vrijedan je 1.400.000,00 eura, finansira ga Vlada Italije a implementiraju CISP-a sa partnerima: JUZP Konjuh Banovići, Regija Marche, Park prirode Sasso Simone i Simoncello, Univerzitet Politecnica delle Marche, Agencija Chlora S.A.S, Agencija CESTAS u saradnji sa Vladom TK, Ministarstvom trgovine, turizma i saobraćaja TK, Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okolice TK, Turističkom zajednicom TK, općinama: Kladanj, Živinice, Banovići te JU Turističko ugostiteljska škola Tuzla. Delegaciju iz Italije i organizacije CISP sačinjavali su Gianfranco Soriani i  Annarita Manni predstavnici Parka prirode Sasso Simone i Simoncello iz regije Marche - Italija, Deborah Rezzoagli menadžerom Međunarodnog komiteta za razvoj naroda CISP za područje Istočne Evrope i Azije te Jasmina Ovčina predstavnica Međunarodnog komiteta za razvoj naroda CISP Tuzla.