Kompanija Solana d.d. Tuzla u prvih šest mjeseci 2015. godine ostvarila je neto gubitak od oko 795.000 KM, što je za oko 690.000 KM manje nego u istom periodu prošle godine kada su ukupni gubici iznosili oko 1,5 miliona KM, navodi se u polugodišnjem poslovnom izvještaju ove kompanije koji je objavljen na Sarajevskoj berzi (SASE), prenosi Poslovni portal Akta.ba. Snažan izvoz glavni je razlog činjenici da su gotovo pa prepolovljeni gubici, a u pomenutom periodu iznosio je nešto više od 7.000.000 KM i veći je za 1,1 milion KM. Ukupni prihodi iznosili su 10.287.769 KM i veći su za 1.837.483 KM, dok su ukupni rashodi također povećani za 1.249.391 KM, te su iznosili 10.936.913 KM. U pomenutom periodu povećane su i dugoročne obaveze za 2,79 miliona KM na 8,9 miliona KM, a najvećim dijelom se odnose na dugoročne kredite. Solana Tuzla trenutno ima 398 zaposlenih radnika što je za 12 manje nego prošle godine kada je taj broj bio 410. Najveći pojedinačni vlasnici Solane d.d. Tuzla su ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo sa 21,17 posto, ZIF "BONUS" d.d. Sarajevo sa 6,38 posto, Jasmin Šepo sa 5,88 posto, AS d.o.o. Jelah sa 4,30 posto i ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo sa 2,43 posto.

U Gradačcu je završen 42. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive. Na najstarijoj specijalizovanoj sajamskoj manifestaciji u Bosni i Hercegovini se predstavilo oko 250 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske i Turske. U Gradačačkom sajmu ističu da je sve prošlo u najboljem redu i da su zadovoljni sa realizovanim aktivnostima u ova četiri dana. "Sajam je definitivno bio vrlo sadržajan, a mi smo zadovoljni sa brojem izlagača i posjetilaca kojih je u cjelini bilo više nego prethodnih godina. Zahvaljujem se izlagačima, te ih na sajmu očekujem i naredne godine", rekao je direktor Gradačačkog sajma Hašim Šabanović. Na sajmu su se i ove godine predstavili proizvođači hrane i pića, poljoprivredne mehanizacije i sredstava za zaštitu bilja kao i brojne institucije, organizacije i firme koje podržavaju i promoviraju poljoprivredu. Kako je istaknuto, poljoprivredna proizvodnja se zadnjih godina susreće sa raznim prirodnim nepogodama, uključujući najprije poplave, a zatim i sušu, što je uveliko smanjilo prinose. Kako bi se poljoprivredni prinosi ponovo povećali i kako bi proizvođači poboljšali proizvodnju, neophodni su jedinstveno tržište i jedinstveni poticaji, poručuju sa sajma u Gradačcu. Aktuelne teme iz oblasti agrara su prezentovane na naučno-stručnom savjetovanju, kao i na okruglim stolovima. Dosta pažnje na ovim predavanjima se, očekivano, posvetilo proizvodnji i preradi šljive, kao i gnojidbi, te zaštiti biljaka i voćnih kultura. Nažalost, Syngentine analize šljive na ovim prostorima za tekuću godinu nisu pozitivne. Zaključak istraživanja je da smo ove godine imali jako krupne plodove, ali oni su bili crvljivi u velikoj mjeri, što nije ono što se očekivalo. Zbog toga je potrebno da proizvođači, ako žele kvalitetan proizvod, koriste sredstva koja će odstraniti crvljivost. Prezentirani su i programi podsticanja standardizacije proizvoda, kao i uvoza na evropsko tržište. S obzirom na to da na balkanskom tržištu glavnu riječ u proizvodnji vode proizvođači, a ne država, potrebno je da se oprezno upravlja kapitalom, te da se prije ulaganja u bilo kakvu proizvodnju odgovori na pitanja ko će platiti i pojesti ili popiti taj proizvod, složili su se predavači. Broj kolektivnih izložbi je na sajmu ove godine bio veći nego ikad. Općina Gradačac, Posavski kanton, Općina Šamac, Zadružni savez BiH, Udruženja žena iz Gradačca i Modriče, Turistička zajednica Federacije BiH, Turistička zajednica TK, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče samo su neke od kolektivnih izložbi koje su posjetioci mogli vidjeti tokom četiri sajamska dana. Izložbeni prostor sajma je ove godine dodatno obogaćen brojnom poljoprivrednom mehanizacijom. Osim toga, predstavljena su inovativna postrojenja za sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja, kao i razne mašine za iskoštavanje. Na sajmu su uručene medalje za kvalitet izloženi prozvoda a na Poljoprivrednom gazdinstvu „Krušik“ u Donjem Skugriću, općina Modriča, održana je ceremonija dodjele medalja za najkvalitetnije rakije, likere i ostala alkoholna pića. Medalju Gradačačkog sajma dobila je i firma Natura Food iz Balatuna kod Bijeljine, članica Adriatic Group. Ističu da su zadovoljni svojom prezentacijom na Sajmu šljive, gdje su se predstavili sa kiselim i slatkim programom. Radi se o 100% domaćim proizvodima, nastalim iz uzgoja bh. poljoprivrednika, koji se većim dijelom plasiraju na tržište EU. “Ove godine dobili smo srebrnu medalju, naredne dolazimo po zlato”, poručio je izvršni direktor Senahid Huremović. Da je Sajam bio izuzetno posjećen potvrđuje i činjenica da je sajmište obišlo 500 Zavidovićana čiji je dolazak organizovala Opća zadruga "Sloga-Zavidovići" PO, uz podršku općinskog načelnika Suada Omeraševića. Sa sajma poručuju kako je manifestacija koja se u kontinuitetu održava od 1996. godine, a osnovana je davne 1969. godine, još jednom opravdala sva očekivanja, te da će se organizatori truditi da se ova dugogodišnja i lijepa tradicija i dalje živi.

Dževad Mahmutović, predsjednik Sindikata Dite, potvrdio je za Klix.ba da je potražnja za Ditinim proizvodima, nakon početne euforije, znatno pala. "Nama ne treba ekonomski patriotizam u kome ljudi kupe Ditin proizvod jednom i to je sve. Nama treba da ljudi shvate da je važan taj kontinuitet", kaže u razgovoru za Klix.ba Dževad Mahmutović. On navodi i konkretne podatke kako bi ilustrirao pad potražnje. "Uzmimo na primjer 3de. Prošli mjesec smo prodali preko 120.000 komada, a ovaj mjesec nismo ni 70.000. Noviji brendovi se uzimaju jer smo ih tek izbacili na tržište pa ne mogu praviti komparaciju", navodi on. Kao posljedica pada potržanje, trgovački lanac Bingo smanjio je količinu proizvoda koje uzima mjesečno uz opravdanje da u svojim skladištima ima dovoljno proizvoda. Iz Dite su najavljivali i obnovu parovoda kako bi mogli započeti proizvodnju praškastih proizvoda. Radnici su se čak odrekli toplog obroka, a različite institiucije su obećavale da će pomoći sanaciju parovoda. Međutim, kako navodi Mahmutović, radovi na sanaciji su stali a Dita nema sredstava da sama finansira obnovu. Hajrudin Kunalić, stečajni upravnik Dite, kaže da je ovaj trend sasvim očekivan i normalan jer potražnja ne može biti ista kao prvog mjeseca jer su tada trgovački centri tek punili svoje police. "Iz ostvarene realizacije Dita pokriva sve svoje tekuće troškove, od plaća do komunalnih usluga", navodi on. U Diti trenutno radi 69 osoba, a Kunalić kaže da će im uskoro biti isplaćena i druga plata. Prema njegovim riječima, Dita ima mjesečnu realizaciju između 250.000 i 300.000 KM, a tvrdi da će realizacija i za ovaj mjesec biti približno na tom nivou. Kunalić kaže da se obavljaju razgovori s potencijalnim kupcima u cijelom regionu, a da realizacija tih pregovora zavisi od dosta faktora.

Javni dug BiH iznosi 4,27 milijadi dolara i među najmanjim je od zemalja bivše Jugoslavije, dok je ispod BiH jedino crnogorski javni dug, pokazuju podaci koje je u objedinjenoj publikaciji objavio portal „Visual Capitalist“, a koji se bavi vizuelnim prikazima poslovnih sadržaja, koristeći podatke Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, ekonomski analitičari smatraju da i pored toga što je javni dug BiH među najmanjim u regionu, on i takav nije povoljan, jer su, s obzirom na stanje ekonomije, prisutni problemi u njegovom servisiranju. U najnovijoj studiji ovaj portal je na grafičkoj „piti“ razlomio na pojedine zemlje ukupan svjetski dug koji su kreirale sve svjetske ekonomije i koji iznosi 59,7 biliona dolara, a prema podacima zvaničnih institucija (MMF) o zaduženosti. Tako je najveći dužnik među zemljama regiona Hrvatska, i njen dug iznosi oko 59,9 milijardi dolara, a zatim slijedi Slovenija, čiji je javni dug dostigao 45,96 milijardi dolara. Potom slijedi javni dug Srbije od 29,25, zatim Makedonije 6,02 milijarde dolara, BiH 4,27, dok je najmanji javni dug Crne Gore, koji iznosi oko 1,8 milijardi dolara. Inače, računica pokazuje da je udio javnog duga BiH u ukupnom svjetskom dugu svega 0,001 odsto. Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da javni dug može biti i visok, ali da nema problema u njegovom vraćanju, što je potpuno normalna stvar. „Primjera radi, SAD i Njemačka imaju ogroman javni dug, ali nemaju problem u vraćanju tog duga. Ako gledamo nominalno, javni dug BiH nije velik, ali problem je u velikom omjeru odnosa javnog duga BiH i bruto domaćeg proizvoda (BDP)“, rekao je Duduković i napomenuo da u ovom slučaju treba posmatrati odnos javnog duga i BDP, jer se iz BDP vraća taj javni dug. Prema njegovim riječima, sam po sebi javni dug nije nekakvo mjerilo da li je zemlja u problemu ili nije u problemu. „Ako posmatramo samo BiH ili RS, imajući u vidu našu ekonomiju i snagu, bez obzira na to što je taj dug među najmanjim u regionu, on nije povoljan za BiH, odnosno RS, jer dolazi do problema u servisiranju tog javnog duga“, rekao je Duduković. On je naveo da Slovenija i Hrvatska imaju višestruko veći javni dug i kada se to uporedi sa BiH, reklo bi se da smo u boljoj poziciji. Međutim, istakao je da su Slovenija i Hrvatska tim javnim dugom uspjeli da razviju svoju inftrastrukturu, ekonomiju i onda na taj način mogu i da vraćaju javni dug. Prema Dudukovićevim riječima, javni dug BiH nominalno nije visok, ali ako posmatramo ostale parametre, onda je on već u zoni koja baš i nije prihvatljiva za BiH. Inače, studija je pokazala da gotovo trećinu svjetskog duga (29,1 odsto) drže SAD, čiji je proizvodni doprinos svjetskoj ekonomiji prilično niži od duga – 23,3 odsto. Jedna od najzaduženijih ekonomija je Japan s trostruko većim udjelom u dugu (19,99 odsto) od onoga koji ima u proizvodnji (6,18 odsto). Japan drži petinu globalnog duga, a među 15 najzaduženijih država sedam je evropskih. Na Stari kontinent odnosi se više od četvrtine (26 odsto) svjetskog duga. U taj izračun nije uključena Rusija, koja je jedna od najmanje zaduženih zemalja svijeta s udjelom od 0,49 odsto, posebno imajući na umu snagu njihove proizvodnje. Slična je situacija s Kinom, drugom svjetskom ekonomijom, koja drži 13,9 odsto svjetske proizvodnje i samo 6,25 odsto duga. SAD, Evropa i Japan zajedno su zaslužni za tri četvrtine javnog duga.

Nezavisne novine