logo tekst 6     

Podići nivo odgovornosti za kreditna sredstva


Banke u BiH iznose obaveznih rezervi kod Centralne banke (CB BiH) drže i iznad propisanog nivoa, jer ne mogu da kvalitetno „zaposle“ višak novčanih sredstava, kažu bankari. Kako objašnjavaju, te rezerve sa druge strane bankarski sektor čine izuzetno stabilnim, a pritom to ne predstavlja otežavajući faktor u poslovanju. Prema izvještaju o održavanju obavezne rezerve poslovnih banaka kod CB BiH, u prošloj godini obavezna rezerva je iznosila 1,401 milijardu maraka, što je za 75,76 miliona maraka više u odnosu na isti period u 2013. godini. „Osnovica za obračun obavezne rezerve s kraja 2014. godine veća je za 792,72 miliona KM u odnosu na iznos osnovice za period održavanja krajem 2013. godine“, rečeno nam je iz CB BiH. „Osnovicu za obračun čine depoziti i pozajmljena sredstva, bez obzira na to u kojoj se valuti izraze sredstva“, ističu u CB BiH i dodaju da stopa obaveznih rezervi iznosi 10 odsto na kratkoročne i sedam odsto na dugoročne depozite i pozajmljena sredstva. Posljednje promjene visine obaveznih rezervi donesene su kada je smanjena stopa obavezne rezerve i isključena iz osnovice pozajmljena sredstva od nerezidenata i sredstva vlada entiteta za razvojne projekte. Kako navode, mjera u kojoj obavezne rezerve garantuju stabilnost bankarskog sistema u BiH je kroz regulisanje likvidnosti banaka. „One osiguravaju da banke drže određeni nivo visokokvalitetnih i lako unovčivih sredstava kod CB BiH i kao takve doprinose stabilnosti bankarskog sistema“, rekli su nam u CB BiH. Kao učesnice platnog prometa i članice nacionalnih platnih sistema, banke drže određena sredstva na računima kod CB BiH, koja su im potrebna kako bi zadovoljile svoje dnevne potrebe za poravnanje plaćanja.

„U uslovima monetarne strategije kakva je na snazi u BiH, odnosno valutnog odbora, obavezna rezerva u CB BiH predstavlja jedini i osnovni instrument monetarne politike“, naveli su oni. Ivan Vlaho, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor UniCredit banke iz Mostara, kaže da je, s obzirom na tržišnu situaciju, trenutna visina obaveznih rezervi rekordna. Prema njegovim riječima, većina banaka u BiH drži sredstva obavezne rezerve na računu kod CB BiH iznad obaveznog propisanog nivoa. „Generalno, mislim da u ovom trenutku obavezna rezerva ne može bilo kojoj banci ili bilo kojem subjektu biti otežavajući faktor u razvoju poslovanja ili kočnica za korištenje likvidnih sredstava“, rekao je Vlaho. Radovan Bajić, direktor NLB banke, rekao nam je da držanje sredstava obaveznih rezervi iznad propisanih znači da su banke likvidne. „Nije problem u visini obavezne rezerve, nego u sposobnosti privrede i stanovništva da apsorbuje slobodna novčana sredstva, odnosno da se projektima omogući finansiranje od strane banaka i da se tako uvećava vrijednost“, rekao je Bajić. Prema njegovim riječima banke ne mogu da „zaposle“ sva novčana sredstva na način kako pretpostavlja zdrava ekonomska logika. „Trebalo bi podići nivo odgovornosti za kreditna sredstva, kako bi banke imale mogućnost zaduživanja u inostranstvu i mogućnost povećanja nivoa depozita stimulativnim kamatama“, rekao je on. Bajić smatra da visok nivo loših plasmana, odnosno nenaplativih kredita, sprečava banke da povećaju nivo kreditne aktivnosti za stanovništvo i privredu.

Nezavisne novine

Januarski rast za 2,8 odsto


Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u januaru bilježi rast za 2,8 odsto u poređenju sa decembrom prošle godine, te pad za 1,3 odsto u odnosu na isti mjesec 2014. godine. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju u januaru veća je za 12 odsto u odnosu na prethodni mjesec, kapitalnih proizvoda za 11 odsto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 1,4 odsto, energije za 1,6 odsto, te intermedijarnih proizvoda za 4,1 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH. U januaru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 8,1 odsto, intermedijarnih proizvoda za 0,9 odsto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 6,1 odsto, energije za sedam odsto, a kapitalnih proizvoda za 8,2 odsto. Za područja klasifikacijske djelatnosti BiH 2010. desezonirana industrijska proizvodnja u januaru, u poređenju sa decembrom 2014. godine bilježi rast u prerađivačkoj industriji za 4,5 odsto, u vađenju ruda i kamena za 1,9 odsto, te proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom za 0,3 odsto. U januaru ove, u odnosu na januar prethodne godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi rast u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom za 2,7 odsto, dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad za 1,5 odsto, vađenju ruda i kamena za 11,2 odsto.

Nezavisne novine