logo tekst 6     


U organizaciji Saveza pčelara Tuzlanskog kantona na Trgu slobode je održann 15. Sajam pčelarstva "Medena" na kojem su svoje proizvode izlagali pčelari iz zemlje i inostranstva. Kupci za kilogram meda moraju da plate od 17 do 20 konvertibilnih maraka, umjesto dosadašnjih 15 maraka. Osim izlagačkog dijela, koji obuhvata pčelarske proizvode i opremu, u okviru dva dana Sajma održano je i nekoliko predavanja, te izvršena ocjena kvaliteta proizvoda.

Medena1

Kako su istakli medari, učesnici sajma, loše vremenske prilike i slaba ispaša ove godine dovele su do toga da je prinos meda u Bosni i Hercegovini izuzetno mali. Pčelari su upravo zbog toga morali da povećaju cijene svojih proizvoda, a iskusni pčelari ovu godinu ocjenjuju katastrofalnom. Inače, pandemija korona virusa uticala je i na ovogodišnje pčelarske manifestacije. Većina sajmova je otkazana, a jedan od rijetkih je održan u Tuzli. U najmnogoljudnijem kantonu Federacije BiH registrovano je 1.500 pčelara, koji imaju oko 30.000 košnica. Pčelari iz Tuzlanskog kantona su od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK imali poticaje od 6 KM po košnici, a nakon pregovora sa aktulenim ministrom Mustafom Šakićem poticaj po košnici je povećan na 15 KM.
„Pčelari u TK, ali i drugim kantonima, imaju problem sa federalnim nivoom, jer su poticaji mali i postoji jedan neshvatljiv odnos. Oni daju poticaje za pčelare koji imaju 20 košnica i više, a u Tuzlanskom kantonu poticaje dobijaju pčelari koji imaju 15 i više košnica“, objašnjava Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Od 1992. godine postoji pčelarstvo „Pirić“. Proizvodnja i plasman meda i drugih proizvoda su jedini izvor primanja ove porodice iz Tuzle.

„Ovo je jedna od najgorih godina. I prošla godina je bila katastrofalna, ali je ova gora. Kiša nas je uništila, ali će se u budućnosti zavisiti od ljudi. Ukoliko budu ovako intenzivne klimatske promjene plašim se da ćemo ostati i bez pčela i bez meda“, kaže Dženana Pirić.

Poticaji u BiH su najviši u Brčko distriktu BiH. Ramo Rendić kaže da tamošnji pčelari imaju 30 KM poticaja po jednoj košnici.

„Korona nije imala uticaj na ovako lošu godinu. Kod nas nije bilo zabranjeno kretanje pčelarima, kao u nekim drugim zemljama. Ova godina je kišna i vremenske prilike su te koje nam nanose zlo. Nama će, zahvaljujući poticajima, biti nadoknađeni troškovi, moći ćemo preživjeti, ali je veoma težak položaj svih drugih pčelara u drugim dijelovima BiH“, kaže Rendić.

Medena2