logo tekst 6     

 

- Tuzla, 29.5.2024. (srijeda) u 10,oo sati, Kantonalna privredna komora Tuzla, Trg slobode bb, velika sala -

PGKFBiH

Privredna/gospodarska komora Federacije BiH obavještava poslovnu zajednicu da je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta dana15.05.2024. godine raspisalo Javni konkurs za odabir korisnika grant sredstava tekućih transfera za 2024. godinu.

Tekst Javnog konkursa se nalazi na sljedećem linku: https://www.fmrpo.gov.ba/6050/

U cilju što kvalitetnijeg informisanja potencijalnih korisnika, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u saradnji sa UNDP-Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH, Privrednom/gospodarskom komorom Federacije BiH, Privrednom komorom USK i Kantonalnom privrednom komorom Tuzla, organizuje Info dane na kojima će predstavnici Ministarstva prezentirati detalje objavljenog Javnog konkursa i dati pojašnjenja vezana za podnošenje projektnih prijava.

Info dani će se održati u prema sljedećem rasporedu:

  • Bihać, 24.05.2024. (petak) u 10:00 sati, Privredna komora USK, Trg Maršala Tita b.b.,
  • Sarajevo, 27.05.2024. (ponedjeljak) u 11:00 sati, Privredna/gospodarska komora Federacije BiH, Branislava Đurđeva 10, velika sala u prizemlju,
  • Mostar, 28.05.2024. (utorak) u 11:00 sati, Privredna/gospodarska komora FBiH, Kneza Domagoja 12,
  • Tuzla, 29.05.2024. (srijeda) u 10:00 sati, Kantonalna privredna komora Tuzla, Trg slobode bb, velika sala III sprat.

Korisnici sredstava:
Za PROJEKAT BR. 1: Izgradnja poduzetničkih zona korisnici sredstava mogu biti: Općine i gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Za PROJEKAT BR. 2: Unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture korisnici sredstava mogu biti: Poduzetničke potporne institucije (razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički inkubatori, inovacijski centri, inkubatori novih tehnologija, poduzetnički akceleratori, naučno-tehnološki parkovi, centri kompetencija i klasteri), digitalni inovacijiski hubovi, kao i udruženja građana koji svojim projektima promovišu i potiču razvoj poduzetništva i obrta, s područja Federacije BiH koji su registrovani najkasnije do 31.12.2022. godine.. Udruženja koja su korisnici poticaja Ministarstva u 2023. godini ne mogu koristiti sredstva ovog projekta.
Za PROJEKAT BR. 3: Poticaj za organizovanje sajmova privrede korisnici sredstava mogu biti: Organizatori privrednih sajmova u Federaciji BiH
Za PROJEKAT BR. 4: Jačanje konkurentnosti MSP korisnici sredstava mogu biti: Subjekti male privrede definisani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede i registrovani po Zakonu o privrednim društvima, koji imaju sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine, registrovani najkasnije do 31.12.2022. godine, koji su u sistemu PDV-a, imaju iskazano pozitivno poslovanje u 2023. godini, imaju najmanje 5 (pet) zaposlenih na neodređeno vrijeme na dan raspisivanja Javnog konkursa, te će povećati zaposlenost minimalno za jednog radnika tokom realizacije projekata i čija je osnovna djelatnost (ili djelatnost poslovnih jedinica ukoliko subjekt aplicira sa poslovnom jedinicom) iz Klasifikacije djelatnosti Bosne i Hercegovine – KD BiH 2010 („Službeni glasnik BiH", broj 47/10):
• „područje C – Prerađivačka industrija“ osim djelatnosti proizvodnje žestokih alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i namjenske proizvodnje;
• „područje E - Snadbijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša„
Izbor korisnika vršit će se isključivo na temelju šifre djelatnosti iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema djelatnosti koju izdaje Federalni zavod za statistiku.
Korisnici poticajnih grant sredstava Ministarstva u 2023. godini po projektu „Jačanje konkurentnosti MSP-a“ ne mogu koristiti sredstva ovog projekta.
Za PROJEKAT BR. 5: Podrška MSP u IT sektoru korisnici sredstava mogu biti: Subjekti male privrede definisani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede i registrovani po Zakonu o privrednim društvima, koji imaju sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine, registrovani najkasnije do 31.12.2022. godine, koji su u sistemu PDV-a, imaju iskazano pozitivno poslovanje u 2023. godini, imaju najmanje 5 (pet) zaposlenih na neodređeno vrijeme na dan raspisivanja Javnog konkursa, te će povećati zaposlenost minimalno za jednog radnika tokom realizacije projekata i čija je osnovna djelatnost (ili djelatnost poslovnih jedinica ukoliko subjekt aplicira sa poslovnom jedinicom) iz Klasifikacije djelatnosti Bosne i Hercegovine – KD BiH 2010 („Službeni glasnik BiH", broj 47/10):
• „područje J, oblast 62 – Računarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane sa njima
Izbor korisnika vršit će se isključivo na temelju šifre djelatnosti iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema djelatnosti koju izdaje Federalni zavod za statistiku.
Za PROJEKAT BR. 6: Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti korisnici sredstava mogu biti: Obrtnici koji su registrovani u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine iz sljedećih područja Klasifikacije djelatnosti Bosne i Hercegovine – KD BiH 2010:
- „područje C – Prerađivačka industrija“ osim djelatnosti proizvodnje žestokih alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i namjenske proizvodnje;
- „područje J, oblast 62 – Računarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane sa njima.
Svi korisnici sredstava moraju imati sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine, registrovani najkasnije do 31.12.2022. godine, te imati najmanje 1 (jednog) zaposlenog na neodređeno vrijeme. Korisnici poticajnih grant sredstava Ministarstva u 2022. i 2023. godini ne mogu koristiti sredstva ovog projekta, osim korisnika poticajnih sredstava dodijeljenih po Projektu: „Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – Regresiranje kamata–Garancijski fond“.
Za PROJEKAT BR. 7: Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede korisnici mogu biti: Subjekti male privrede definisani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede i registrovani po Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima, koji imaju sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine, te imaju najmanje 1 (jednog) zaposlenog na neodređeno vrijeme, a registrovani su poslije 12.06.2023. godine.
Nisu prihvatljive prijave subjekata male privrede koji imaju registrovanu osnovnu djelatnost u oblasti namjenske industrije, proizvodnje žestokih alkoholnih pića, proizvodnje i prerade duhana i igara na sreću.

PRAVO SUDJELOVANJA
Korisnici poticajnih sredstava koji do završetka ovog javnog konkursa nisu izvršili svoje ranije preuzete obaveze po osnovu korištenja poticajnih sredstava ovog ministarstva nemaju pravo sudjelovanja u ovom javnom konkursu.

Poziv na Info dane možete naći na web stranici ministarstva: https://www.fmrpo.gov.ba/poziv-na-info-dane/

Zbog ograničenog broja mjesta obavezna je prijava prisustva putem sljedećeg linka: INFO DANI FEDERALNOG MINISTARSTVA RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA (google.com)

 

Na osnovu člana 33. Statuta Kantonalne privredne komore Tuzla i Annexa 2 Ugovora o realizaciji lokalne subvencije P1078-02 sa Sequa GmbH o realizaciji projekta „Unapređenje okvira za integraciju dualno organizovanog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu“, predsjednik Komore raspisuje zahtjev za dostavljanje ponuda

Giz x3

Predmet nabavke: Usluge izrade (štampanja) promotivnih materijala

- Roll up baner (1 komad)
- Hemijska olovka sa štampanim logom (200 kom)
- Blok za pisanje (sveska) A5 format, spiralni uvez, 50 listova, linije, sa štampanim vizualom (200 kom)
- Rokovnik, A5 format, tvrde korice, bijeli, linije, sa štampanim vizualom (30 kom)

Izabrani ponuđač će dobiti logo i vizuale potrebne za štampu traženih proizvoda.
Komora zadržava pravo da, usljed nepredviđenih okolnosti, koriguje navedene količine.

Rok isporuke: 10 dana od dana dostave narudžbenice.

Rok plaćanja: Nakon izvršene usluge, prema uredno ispostavljenoj fakturi izabranog ponuđača, u roku od 15 dana od prijema iste.

Mjesto isporuke: Kantonalna privredna komora Tuzla, Trg slobode bb

Kantonalna privredna komora Tuzla će isporuke u okviru ove nabavke koristiti isključivo za potrebe implementacije projekta „Unapređenje okvira za integraciju dualno organizovanog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu“.
Zainteresovani ponuđači, svoje ponude dostavljaju na propisanom obrascu koji je sastavni dio ovog Poziva. Cijene se iskazuju u konvertibilnim markama, bez i sa uračunatim PDV-om po jedinici proizvoda (komad). Osim obrasca za dostavljanje ponude, ponuđač je dužan dostaviti dokaz o registraciji za obavljanje navedene djelatnosti.
Ponude dostaviti putem maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili lično u zgradu Kantonalne privredne komore Tuzla, Trg slobode bb, najkasnije do 23.5.2024.godine (četvrtak) do 15,oo sati.

Specifikacija za ponuđače

 

Druženjem i degustacijama jučer je završen prvi Sajam Kafe i Čokolade u Tuzli.

Manifestaciju u organizaciji UG Activus za nepuna tri dana posjetilo je više od 10.000 gostiju i svi su bez iznimke bili prezadovoljni ponudom te kušanjima kafe i čokolade ali i ostalih slastica u okviru Sajma.

SAJAM KAFE I COKOLADE plakat predfinal

Veliki broj popratnih dešavanja oduševio je sve, tako su juče u okviru Family dana u gostima bili i učesnici festivala dječije pjesme "Majski cvijet", književnica Lana Kamberović sa "Laninom bajkom", ekipa ProFun Eventsa sa "Face Paintingom” ali i mališani iz NK Dinamo iz Zagreba koji su došli na MI99 palačinke, saopćeno je od organizatora Sajma.

U subotu je u Richmond Park školi u okviru Sajma organizovan i Kviz za srednjoškolce sa Deanom Kotigom, dok je večernje izdanje kviza još jednom napunilo kompletnu dvoranu HKC-a "Sveti Franjo“ u Tuzli.

Prvo mjesto na Kvizu druge večeri osvojila je ekipa "Miješano meso“, drugo je osvojila ekipa "Kvizim po mahali“, dok su treće mjesto podijelile ekipe "Song“ i "Kotiga strpo“.

 

- Krajnji rok za isplatu pomoći, a ona ovisi isključivo o dobroj volji poslodavca i njegovoj finansijskoj moći, jer Uredba Vlade FBiH nije uopće obavezujuća, jest 30. juni -

novci

Prošlo je skoro pet mjeseci od donošenja Uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom se omogućava poslodavcima da izvrše isplatu pomoći radnicima u maksimalnom iznosu do 2.520 KM, a da pritom budu oslobođeni nameta.

- Uredbom se omogućuje poslodavcima da bez dodatnih pritisaka, bez plaćanja poreza na dohodak, bez pripadajućih doprinosa, mogu uposlenicima isplatiti iznos do 2.520 KM – kazao je federalni ministar finansija Toni Kraljević na konferenciji za medije u decembru prošle godine.

Krajnji rok za isplatu pomoći, a ona ovisi isključivo o dobroj volji poslodavca i njegovoj finansijskoj moći, jer Uredba Vlade FBiH nije uopće obavezujuća, jest 30. juni.
U Udruženju poslodavaca FBiH kažu da je ostalo nejasnoća kada je u pitanju isplata pomoći.

- Poslodavci zamjeraju što radnici nisu tačno informisani jer misle da pomoć dijeli Vlada FBiH, a to nije istina. Znači, poslodavci su ti koji isplaćuju novac. Također, poslodavci nisu sigurni u pravno tumačenje Uredbe, recimo, šta znači nediskriminacija u isplaćivanju.

Informacije s terena koji dobijamo govore nam da se pomoć dijeli, ali ćemo tačne podatke imati kada dobijemo izvještaj iz Porezne uprave FBiH. Znamo da poslodavci s malim firmama imaju objektvne prepreke da izvrše uplatu pomoći – kaže za Faktor Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Ističe kako će izvještaj iz Porezne uprave (PU) FBiH biti signal šta raditi u budućnosti kada je u pitanju ova tematika.
- Imamo informacije, doduše nezvanične, da će se ova mjera Vlade FBiH nastaviti i u drugom dijelu godine.

Ukoliko to bude, pokušat ćemo zajednički pronaći najbolji način za njenu implementaciju. Ovo je bio dobar vladin potez kako bi se smanjio negativni utjecaj ekonomskih kretanja u BiH, ali i svijetu – naglašava Nenadić.

Dodaje kako radnici ustvari žele da novac koji im se isplaćuje ne bude u vidu pomoći, već zarađeni novac.

- Pretpostavke za to su izmjene fiskalnih propisa. Potrebno je naći balans između obaveza prema penzionom fondu i radnopravnih odnosa, i da pritom ne trpi budžet – smatra Nenadić.

Mevludin Bektić, predstavnik 19 granskih sindikata u FBiH u Ekonomsko-socijalnom vijeću, ima informacije koje su pomalo neočekivane.

- Isplata pomoći nije ispoštovana ni u javnom sektoru. Koliko imam informacije, to nisu učinile u potpunosti ni državne kompanije. Bilo je obećanja, priča o isplati u ratama..., očigledno se čekaju posljednja dva mjeseca datog roka.

Što se tiče realnog sektora, veoma je mali broj preduzeća, skoro zanemariv, koja su isplatila radnicima barem dio pomoći - rekao je Bektić za Faktor.

faktor.ba

 

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je usvojio Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je, između ostalog, predviđeno da nedjelja i praznici obavezno budu neradni za zaposlene u trgovini.

Predloženo je da se neradna nedjelja ne odnose na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima.

trgovina

Dom naroda je potvrdio odluku Predstavničkog doma, no ovo još ne znači da primjena zakona može početi. Slijedi javna rasprava, a poslje nje, entitetska vlada će usvojiti Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Ako oba parlamentarna doma prihvate Prijedlog zakona, može stupiti na snagu.

Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je krajem februara ove godine konstatovao da bi se prilikom razmatranja uvođenja neradne nedjelje i praznika za radnike u trgovini trebalo uzeti u obzir iskustva ostalih evropskih država.

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine je pozdravio namjeru vlasti da nedjelja i praznici budu neradni za radnike u trgovini. Resorni ministar Amir Hasičević (NS) je ranije izjavio da je cilj harmonizirati tržište jer je u pojedinim općinama/gradovima FBiH već obavezno da nedjelja bude neradna za radnike u trgovini.

Pojedini se protive ovoj mogućnosti, smatrajući da to nije poboljšanje statusa radnika, već pogoršanje statusa radnika. Naime, obaveza da nedjelja i praznici budu neradni za njih predstavlja dodatno kršenje radničkih prava jer bi se time uskratila sloboda izbora, tj. da nedjeljom rade oni koji žele raditi.

Osim toga, napominju da je aktuelnim Zakonom o radu propisano da svaki radnik, pa i onaj u trgovini, sedmično mora imati dva slobodna dana te da je stvar dogovora poslodavca i radnika koja to dva dana će biti. Nadalje, postoje i oni koji tvrde da obaveznu neradnu nedjelju i praznike zagovara i naftni i religijski lobi.

klix