U okviru Sporazuma o saradnji koji su potpisali Općina Kladanj i Kantonalna privredna komora Tuzla, potrebno je pristupiti i pokretanju određenih aktivnosti, jačanju saradnje, poduzimanju konkretnih poteza koji mogu doprinijeti razvoju privrede na području općine Kladanj. Tim povodom, upriličen je sastanak kod Edisa Šarića načelnika Općine Kladanj. Sa svojim saradnicima dočekao je delegaciju Kantonalne privredne komore Tuzla predvođenu Nedretom Kikanovićem predsjednikom Komore.
Održan je radni sastanak sa konkretnim ishodom, sa dogovorom i zaključkom da se u što kraćem roku pristupi oživljavanju zadrugarstva u Kladnju, formiranju Poljoprivredne zadruge. Posao je to koji već u drugim općinama i gradovima Tuzlanskog kantona a sve u okviru sporazuma koje Komora ima sa gradovima i općinama, realizuje Suad Selimović sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privrede komore Tuzla.
"Kladanj je jedna od većih općina na području TK i drago mi je da postoji raspoloženje da se iskoriste izuzetno veliki privredni resursi. Tu posebno mislim na resurse u poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji eko hrane, aktivnosti vezane za boravak u prirodi, na svježem vazduhu itd. Zaključili smo da je neophodno postojanje jedne komercijalne organizacije u Kladnju koja će organizovati poljoprivrednike sa malim proizvodnjama a istovremeno jako vrijednim i kvalitetnim proizvodima, uglavnom u kućnoj radinosti. Želimo ih organizovati, biti produžena ruka, distributivni kanal, edukovati da standarizuju proizvodnju, da postignu zadovoljavajući kvalitet a sve pod kontrolom i da to sve kvalitetnom promovišemo. Način je formiranje Zadruge u koju će ući zadrugari koji žele da se edukuju o novim tehnologijama, da konkurišu na razne fondove za sredstva i podrške iz više izvora. Za sada je povlaćenje sredstava za ove namjene vrlo skromno a znamo da postoji kapacitet da to bude mnogo više, počev od fonda iz Vlade TK pa dalje. Putem Zadruge će poljoprivrednici dobiti informacije, ostvariti svoja prava, imati osobu koja će pomoći sa procedurama", pojasnio je Selimović namjene i ciljeve načelniku i njegovim saradnicima. I očekuje se što skorije formiranje zemljoradničke zadruge na području općine Kladanj.
"Jako sam zahvalan na posjeti delegacije Komore i zadovoljan predočenim idejama vezanim za formiranje Zadruge. Pokrećemo inicijativu, naše službe i Komora u saradnji sa našim poljoprivrednim proizvođačima trebaju u što kraćem roku pokrenuti aktivnosti na registracije Zadruge. Poslije ćemo vršiti prezentaciju ciljeva, raditi na unaprijeđenju proizvodnje, poboljšanju statusa stanovnika", zadovoljan je načelnik Šarić. Iskoristio je priliku i delegaciji Komore prezentirao kompletnu privrednu sliku općine Kladanj sa akcentom na neophodnost privlačenja investicija. Dogovorena je saradnja i na tom planu i narednih dana će iz Općine Kladanj u Komoru stići informacije o ljudskim resursima, idejama, prostornim kapacitetima koje se u redovnim komorskim aktivnostima mogu prezentovati potencijalnim investitorima.
"Značajan je ovo bio sastanak. Zadovoljni smo zaključcima i dogovorenim narednim koracima. Zadatak nam je i zadovoljstvo da svim delegacijama i privrednicima s kojima ostvarimo kontakte u narednom periodu prezentujemo to što Kladanj ima, ponudimo im mogućnosti investiranja na ovom prostoru. Želimo da Kladanj predstavljamo i na sajamskim manifestacijama na kojima prezentujemo privredu Tuzlanskog kantona", istakao je predsjednik Kikanović.
D.K.
Prilikom ocjene kvaliteta realizacije praktične nastave u poslovnim subjektima, kompanije su ocjenjivale nekoliko faktora (loše – srednje – dobro). Tako su ozbiljnost učenika na praksi i angažman uposlenika kompanija ocjenjeni kao dobri, komunikacija sa školama i znanja i vještine koje učenici steknu su srednje do dobro, dok je prilagođenost nastavnih planova i programa potrebama prakse ocijenjeno srednje do loše, što ukazuje na potrebu modernizacije nastavnih planova i programa i praćenje savremenih tehnologija i načina rada. Među kompanijama koje nisu zainteresovane za realizaciju praktične nastave, kao glavni razlozi se navode nedostatak kadrovskih i/ili prostornih kapaciteta za prijem učenika i kvalitetnu realizaciju nastave, te problemi sigurnosti učenika na radnim mjestima. Shodno iznesenim mišljenjima i očekivanjima privrednika, može se zaključiti da se hitno moraju poduzeti sve mjere za stabilizaciju poslovnog ambijenta, a prije svega, započeti fiskalnu reformu u Federaciji BiH koja bi dugoročno rasteretila plate i osigurala dugoročnu održivost povećanja minimalne ali i svih ostalih plata koje moraju biti stimulišuće da bi se osigurao ostanak i privlačenje dodatne radne snage koja je identificirana kao drugi najveći problem u privredi. Također, nužno je ubrzati započete reforme koje se odnose na evidencije nezaposlenih i mogućnosti zapošljavanja stranaca. Privredi koja je suočena sa globalnim neizvjesnostima i promjenama, posebno padom proizvodnje u Njemačkoj kao glavnom izvoznom tržištu, potrebno je osigurati stabilnost unutrašnjih faktora, a prije svega rasterećenje troškova rada koji su u ovom momentu najveći u regionu. Također, potrebno je nastaviti reforme u srednjem obrazovanju, koje se prije svega odnose na više praktične nastave u poslovnim subjektima, uključujući i četverogodišnja (tehnička) zanimanja, što će omogućiti učenicima sticanje znanja i vještina na savremenoj opremi, u realnom radnom okruženju, a privredi omogućiti da od samog početka učestvuje u osiguranju kvaliteta svojih budućih uposlenika. 
