Predsjednik Kikanović za emisiju "U fokusu" RTVTK: - Prezentiramo privredu Tuzlanskog kantona na međunarodnim sajmovima na kojima učestvujemo, kao Kantonalna privredna komora Tuzla sa zajedničkom postavkom "Privreda TK" –
Razgovarala: Devleta Brkić
Prelazak iz 2022. u 2023. godinu prilika je za razgovor o tome kako će se protekla godina pamtiti u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla. O tome šta je urađeno u prošloj godini, kakvi su planovi za 2023. godinu za emisiju "U fokusu" RTVTK govorio je Nedret Kikanović predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.
D.B. - Prije sumiranja 2022. godine i razgovora o planovima za 2023. godinu, da se dotaknemo aktuelne teme, ulaska hrvatske u schengenski prostor od 1.1.2023. godine. Koji su to izazovi sa kojima će se suočiti bosanskohercegovački prijevoznici na granici sa Hrvatskom?
N.K. - "Prije svega, rekao bih da će se od ulaska Hrvatske u schengenski prostor sa izazovima suočiti ne samo prijevoznici nego i bh izvoznici, izvoznici sa Tuzlanskog kantona. Nešto značajnije se neće promijeniti. Postupak je isti, s tim da će za prijevoznike sigurno biti slijedeća situacija: broj dana koji mogu provestiu schengenskoj zoni je ograničen. To je 60 dana u okviru 180 dana. Moramo uzeti u obzir da će se duže zadržavati u toj zoni i to će biti sigurno optrećenje za naše prijevoznike u smislu da će broj dana koji oni provedu tamo, odnosno, mogućnost da provedu duže biće sužena. Druga stvar, kod naših izvoznika potreba za fitosanitarnim pregledom će biti ista, nažalost, schengenska pravila su takva i Hrvatska to poštuje, njihovi fitosanitarni inspektori rade do 15,oo sati. Naši rade do 19,oo sati i tu se javlja problem kod izvoza roba koje su kvarljive, voće, povrće, sve što se izvozi u hladnjačama. Mi smo već poduzeli određene mjere, u smislu da smo podnijeli zahtjev Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH gdje tražimo da podnesu zahtjev za otvaranje dva nova granična prijelaza u RH, to je prije svaga Orašje i Svilaj da bi naši izvoznici mogli imati olašan izvoz i veći protok roba, da se manje zadržavaju na granici".
D.B. - Koja je moguća direktna šteta za bh prijevoznike, šta je to što se potencijalno može dogoditi?
N.K. - "Potencijalno se može dogoditi da ako se nastavi ovim trendom, ako ne riješimo problem sa fitosanitarnim pregledom, dugo će stajati u redovima, dugo će boraviti u schengenskoj zoni, imaće manji broj odlazaka u Evropu".
D.B. - Kako pomoći našim izvoznicima, našoj privredi, u konkretnoj situaciji u kojoj problem sa fitosanitarnim pregledom robe koja se izvozi na tržište EU, traje već duže vrijeme?
N.K. – „Traje već tri-četiri godine, duže već pokušavamo to riješiti. Mislim da će se ulaskom Hrvatske u schengensku zonu i hrvatske inspekcije rasteretiti, da neće imati ono što su imali do sada prema Mađarskoj i Sloveniji i da će moći da se pokusiraju na granicu sa trećim zemljama tj. sa Bosnom i Hercegovinom i tu će imati prostora, dovoljno ljudi da otvore ta da dva granična prijelaza. Ono što želim istaći kada je pitanja kako olakšati izvoznicima, jeste da moramo stimulisati izvoz, dati određene benefite našim izvoznicima i to je ono što mi moramo uraditi u narednom periodu da bi povećali izvoz i da bi naši proizvođači bili konkurentni na evropskom tržištu".
D.B. - Kada već pominjemo tržište EU, u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla je nedavno održana prezentacija kompanija i privrede Tuzlanskog kantona na tržištu EU, radi se o predstavljanju privrede BiH na tržištu Njemačke, Švicerske i Austrije, tržištu od 100 miliona stanovnika. Koliko su značajne, ova, i slične prezentacije?
N.K. – „Sve prezentacije privrede, posebno Tuzlanskog kantona su za nas jako značajne pa tako i pomenuta. Mi puno toga radimo, prezentiramo privredu Tuzlanskog kantona na međunarodnim sajmovima na kojima učestvujemo, kao Kantonalna privredna komora Tuzla sa zajedničkom postavkom "Privreda TK" i to je jako bitno. U 2023. godini ćemo raditi "Tuzlanski kanton - vaš poslovni partner", to je jedna biznis publikacija i to će biti jedna stvar gdje ćemo mi na tržišu EU putem Komorskog sistema u okviru Eurochambera raditi promociju privrede Tuzlanskog kantona. To je projekat koji planiramo raditi u 2023. godini koji smatramo veoma značajnim za promociju i prezentaciju privrede Tuzlanskog kantona".
D.B. - Često se govori o tome da se radnicima u BiH povećaju plate. Šta je urađeno u posljednje vrijeme kako bi se riješili problemi koje imaju poslodavci što bi im ujedno i olakšalo poslovanje?
N.K. - Moram reći da su privrednici ove godine povećali plate. Imamo već povećanje plata na Tuzlanskom kantonu u odnosu na isti period prošle godine za 16% i to govori da je privreda uradila ono što je mogla, privrednici su uradili koliko su mogli. Ono što je sada fokus, to je da moramo rasteretiti privredu i fiskalnih i parafiskalnih nameta kako bi dali prostora da se povećaju plate. To je nešto na čemu u budućnosti treba da insistiramo. Moram reći da niz godina mi imamo te zahtjeve, urađene određene analize i projekcije šta bi se to sve desilo kada bi se smanjili ti fiskalni i parafiskalni nameti. Mislim da je krajnje vrijeme, da je došao taj trenutak da se to mora uraditi ako želimo dobrobit ovom društvu, ovoj zajednici i privrednom okruženju i da naša privreda bude konkurentna na evropskom i svjetskom tržištu".
D.B. - Pojavila se informacija da je Vlada FBiH dala prijedlog da najniža plata od 1.1.2023. godine bude 596KM a trenutno iznosi 543KM, kako to komentarišete?
N.K. – „To je sigurno nešto na čemu se treba raditi i ja tvrdim da te plate u narednom periodu moraju biti puno veće i da će biti prostora, ali samo pod uvjetom da Vlada rastereti privredu FBiH fiskalnih i parafiskalnih nameta. Onda ćemo imat puno veću minimalnu platu nego sada a svima je cilj da bolje živimo i više zarađujemo".
D.B. - Zvanični podaci za sedam mjeseci 2022. godine, pokazuju da su u BiH pa i u TK rasli i izvoz i uvoz. Šta pokazuju vaši zvanični podaci, šta je to što smo najviše izvozili u ovoj godini?
N.K. - "Za prvih devet mjeseci privreda Tuzlanskog kantona je izvezla 2 milijarde i 38 miliona KM, što je za nepunih 39% više u odnosu na isti period prošle godine. To je značajan pomak. Moramo reći i da je inflacija bila 16%. Moramo reći da smo najveći izvoz imali u hemijskoj, elektro, metalnoj, drvenoj i auto industriji te jedan dio u tekstilnoj industriji. To su proizvodi koje smo plasirali na tržište EU. Naši partneri su Austrija, Njemačka, Italija, kao najznačajniji. Moramo reći da je privreda TK najveći izvoznik u FBiH. Moramo reći da je pokrivenosti uvoza izvozom 89% na Tuzlanskom kantonu. Imamo spoljnotrgovinski deficit od oko 200 miliona KM. To su zvanični podaci i to je nešto što govori o mogućnostima i perspektivi privrede Tuzlanskog kantona. To su proizvodi hemijske, metalne, drvne industrije gdje smo mi lideri u proizvodnji".
D.B. - Tuzlanskom kantonu i cijeloj BiH nedostaje radne snage. Koja su to najtraženija zanimanja i šta se čini po tom pitanju?
N.K. - "Mi u Tuzlanskom kantonu imamo oko 103.000 zaposlenih po podacima Porezne uprave. Imamo 68.000 nezaposlenih od kojih je 65% stručne radne snage i 35% nestručne radne snage. To su podaci koji govore da u Tuzlanskom kantonu ima prostora da se ljudi zaposle. Imamo nedostatak radne snage u svim industrijskim granama. Kad počnemo od hemijske, metalne, drvne, tekstilne itd. Sve te grane traže stručne ljude za obavljanje određenih poslova. To je ono što moramo raditi u neformalnom obrazovanju. Da ljude s biroa, sa evidencije pozovemo, da ih obučimo, damo im određene vještine i znanja da bi mogli raditi određene poslove. Problem je što na birou imamo puno ljudi koji su završili srednje škole zanimanja koja se ne traže. Te stvari moramo uraditi da bi uposlil takve kadrove. Sigurno je da se svugdje u svijetu osjeća nedostatak radne snage pa i kod nas i to je globalni problem, treba se posebno boriti da naši ljudi ne odlaze na druga tržišta da rade".
D.B. - Koje su to aktivnosti Kantonalne privredne komore Tuzla koje se provode krajem 2022. i početkom 2023. godine?
N.K. - "Mi smo krajem godine održali sjednice Skupštine i UO Komore. Usvojili smo Program rada za 2023. godinu, Finansijski plan za 2023. godinu. Pripremamo se za narednu godinu i to su posljednje aktivnosti u 2022. godini u kojoj smo puno toga radili na promociji i prezentaciji privrede TK. Radili smo to putem sajamova, našeg web sajta, Komorskog informatora, Privrednog servisa, LED displeja, to su sve stvari koje radili na promociji i prezentaciji privrede TK. Održali smo niz javnih rasprava vezano za zakone i nacrte zakona. Radimo puno na edukacijama, od polaganja pravosudnog ispita, seminara za upravne i nadzorne odbore, edukacija vezano za digitalni marketing, sajber kriminal edukacija koju smo radili u saradnji sa predstavnicima MUP TK. To su neke stvari koje smo radili u 2022. godini".
D.B. - Šta biste izdvojili, posebno upečatkljivo po čemu ćete pamtiti 2022. godinu?
N.K. - "U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla 2022. godinu ćemo prevashodno pamtiti po tome što smo po izlasku iz pandemije i ove "Ukrajinske krize", počeli da radimo konkretnije i ozbiljnije na promociji i prezentaciji privrede TK u regionu. Mislim da su to stvari koje su bile upečatljive za ovu godinu i da je to nešto što je sigurno dalo određene rezultate i već se pripremamo za ovu godinu. U fazi smo potpisivanja ugovora sa Zagrebačkim velesajmom i sajmom "Grand Expo" da budemo partneri u tim velikim međunarodnim sajmovima gdje će U Kantonalna privredna komora Tuzla vršiti prezentaciju privrede Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine".
D.B. - Pomenuli ste sajmove, ono što svakako Kantonalna privredna komora Tuzla omogućava svojim članicama jeste učešće na različitim sajmovima. Šta je to što nam u tom smislu predstoji u narednom periodu?
N.K. - "U programu rada za 2023. godinu smo usvojili niz sajmova koje ćemo raditi i to je veći broj u odnosu na ranije godine i doista zahtjeve i potrebe privrede Tuzlanskog kantona na tim sajmovima, što regionalnim što evropskih što sajmova u Bosni i Hercegovini. Mislim da ćemo u tom smjeru ići puno efikasnije nego ranijih godina".
D.B. - Kakva je saradnja sa drugim privrednim komorama kako u Bosni i Hercegovini tako i van granica naše zemlje?
N.K. - Kantonalna privredna komora Tuzla je jedan od značajnijih partnera u Komorskom sistemu Bosne i Hercegovine, prije svega što smo Komora sa velikim brojem članica, respektabilnih članica i Komorskom sistemu BiH smo među najboljim kantonalnim komorama. I u regionu smo prepoznati kao partneri za niz projekata i u edukaciji i u predstavljanju privrede Tuzlanskog kantona".
D.B. - Kantonalna privredne komora Tuzla vrlo često organizira različite vrste edukacija. Koje biste najznačajnije edukacije izdvojili u 2022. godini?
N.K. - "Mi smo 2022. godinu ispratili seminarom o Pravosudnom ispitu koji je u toku i koji će se nastaviti i u 2023. godini. Prije toga, završili smo seminar za članove upravnih i nadzornih odbora, radili smo seminar o javnim nabavkama, edukacije za digitalni marketing i sajber kriminal, radili smo puno značajnih edukacija, osjetila se potreba za takvim stvarima".
D.B. - Koliko je generalno interesovanje za te vrste edukacija?
N.K. - "Moramo reći da sve više ljudi prepoznaju potrebu za tim, iz prostog razloga. Tržiše, sam način komunikacije, traži da se ljudi što više specijalizuju i edukuju u određenim sferama koje su bitne za privredu Tuzlanskog kantona. Mi smo za narednu godinu pripremili niz edukacije koje ćemo raditi tokom godine, mislimo da će to biti interesantno, posebno, radićemo jedan dio zajednički sa Gradom Tuzla, Zavodom za zapošljavanje TK. Riječ je o edukaciji, neformalnom obrazovanju ljudi koje ćemo osposobiti za određena zanimanja u određenom periodu naredne godine što će sigurno biti interesantno za privredu Tuzlanskog kantona".
D.B. - Usvojili ste Plan rada za 2023. godinu. Koji su to, u kratkim crtama, najznačajniji planovi?
N.K. - "Za ovu godinu pripremamo neformalno obrazovanje odraslih osoba i stručnu praksu u srednjim školama. To radimo sa njemačkom organizacijom GIZ. Želimo da u ovoj godinu radimo na tom polju, da bi upravo postigli taj dio, kada govorimo o ljudima nezaposlenim koji su na Birou, da bi mogli izvršiti određene njihove edukacije, osposobljavanje, da mogu da rade u nekim firmama na odrđenim zanimanjima, da dobiju taj posao. To je nešto što će biti fokus a to je cilj prije svega i da omogućimo privredi da dođu do kvalitetnih i brzo osposobljenih ljudi za određene poslove".
D.B. - Za kraj, da nam kažete, koliko je važno zajedničko djelovanje privrednika kroz komorska udruženja?
N.K. - "Trenutno je u Komori 13 udruženja a tokom godine ćemo raditi, shodno novoj organizaciji u Komori, radićemo na određenim spajanjima i formiranju novih udruženja iz interesa i potrebe privreda koja se pokazala, i upravo oni kroz ta svoja udruženja iskazuju svoje potrebe, svoje zahtjeve i pokazuju ono što bi trebalo da se unaprijedi i da imamo što bolje privredno okruženje".
Razgovarala: Devleta Brkić
rtvtk.ba