U Bosni i Hercegovini ne postoji Zakon o rizičnim potraživanjima. Iako bi ovaj zakon donio niz benefita za NPL bankarsko tržište za njegovo usvajanje još uvijek nije bilo interesa. Neki od ključnih benefita bi bili reguliranje tržišta i certificiranje agencija za naplatu potraživanja.
Udruženje kompanija za upravljanje imovinom i naplatu potraživanja – AMCA se zalaže za donošenje Zakona o naplati rizičnih potraživanja. Žele na pravni način urediti oblast u otkupu potraživanja. Sve u skladu sa važećim zakonima koji se primjenjuju unutar članica Evropske unije.
"Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u kojoj se ne mogu otkupljivati potraživanja prema fizičkim licima, dok u zemljama EU takva praksa uopće ne postoji. Potrebno je omogućiti otkup i naplatu isključivo onim licima koja ispunjavaju stroge regulatorne zahtjeve koji bi isključivo bili usmjereni na kapacitiranost, materijalne i ljudske resurse, informacijsku sigurnost, zaštitu potrošača i zaštitu osobnih podataka", kazao je za Akta.ba Petar Mrkonjić, predsjednik udruženja Amca i direktor EOS MATRIX d.o.o.
Takav pristup bi uključivao licenciranje, odnosno izdavanje dozvole za rad od strane regulatora pod okriljem države. Nadalje, Petar ističe da je potrebno osigurati prohodnost takvih transakcija.
- Najjednostavnije transakcije otkupa traju mjesecima
Prema trenutnom zakonskom okviru, za najjednostavniju transakciju otkupa potraživanja prema pravnim licima je potrebno oko šest mjeseci. Birokratski zahtjevi prema bankama su isti, bez obzira radi li se o višemilijunskoj ili transakciji male vrijednosti.
"Država Bosna i Hercegovina do sada nije imala interesa urediti ovu važnu oblast i time pomoći svima, prije svega financijskom tržištu, a onda i agencijama za naplatu i stanovništvu. Rezultat toga je tri puta veći NPL postotak u BiH u odnosu na EU, opterećenje za bankarski sektor i generalno više kamatne stope u našoj zemlji (ako izuzmemo trenutno situaciju povećanih kamatnih stopa unutar EU uslijed inflacije)", pojasnio je.
Zakon o naplati rizičnih potraživanja ima za cilj da doprinese reguliranju rada kompanije ili agencije koji mogu otkupljivati dugovanja, uključujući i one koji se smatraju rizičnim.
"Ovakav zakon bi jasno definirao pravila o obavještavanju dužnika, praksama naplate, i mogao bi pružiti zaštitu potrošačima od neetičkih metoda naplate potraživanja", naglasio je.
S druge strane finansijska pismenost građana je neophodna.
"Najveći pokretač finansijske pismenosti je aktivan rad na finansijskoj pismenosti, koju moraju prolaziti svi građani u Bosni i Hercegovini. Kroz naše programe, edukacije i seminare, pomoći ćemo društvu na primjerima koje smo imali kroz praksu i kako da promijenimo ekonomsku sliku u našoj državi, koja je već sada poprilično zadužena u odnosu na druge zemlje u okruženju", kazao je predsjednik udruženja Amca.
Zakon bi donio brojne benefite za ekonomiju.
Višestruki su benefiti primjene ovog zakona na ekonomiju. S obzirom na to da se kroz prodaju portfolija banke i druga pravna lica rješavaju svojih nenaplaćenih dugovanja, oni se dalje mogu fokusirati na investicije i razvoj unutar svojih sektora.
Za sada u našoj zemlji ne postoje jasna pravila ko i na koji način može vršiti djelatnost naplate.
"U ime kompanije EOS MATRIX i Udruženja AMCA i ovim putem pozivam na donošenje zakonskih i podzakonskih propisa kojima će se omogućiti dozvola za rad samo onim pravnim subjektima koji ispunjavaju visoke standarde u obavljanju poslova naplate potraživanja", poručio je Petar.
Kompanije koje se bave naplatom potraživanja su veoma potrebne finansijskom sistemu, ali isto tako moraju imati i jasna pravila.
- Dugotrajni sudski procesi
Propisi koji uređuju oblast potraživanja u Bosni i Hercegovini idu mnogo manje u korist efikasnom sistemu naplate potraživanja nego što je to slučaj u sistemima iz našeg susjedstva.
"Recimo praksa zaračunavanja dodatnih troškova i naknada uslijed rada na naplati kod nas ne postoji. Zatim, apsolutna je zabrana dovođenja dužnika u nepovoljniji položaj od onog koji je imao u vrijeme dugovanja prema ranijem vjerovnika (npr. banci), što bih istaknuo kao dobru praksu. Međutim, ovdje bih spomenuo i dugotrajne sudske postupke i nereformirani izvršni postupak koji ostavlja prostor za maksimalno odugovlačenje sudskih procesa", pojašnjava.
U našoj zemlji nažalost, ne postoje dobre prakse privatnih izvršitelja ili efikasne blokade računa.
"Sve to kreira začarani krug neizmirenih dugovanja koji ima vrlo maligno djelovanje na našu ekonomiju. U konačnici, račun plaćaju oni građani koji redovno izmiruju sve svoje obveze, kroz nevidljive troškove (spomenute više kamatne stope, preoprezne kreditne politike banaka, nedostatak sredstava javnih kompanija koje pružaju komunalne usluge i slično)", naglasio je.
Posljedice mogu biti katastrofalne poput zatvaranja kompanija i gubitka radnih mjesta.
"Imamo i primjere neplaćanja komunalnih računa što slabi kapacitete javnih kompanija koje se bave pružanjem ovih usluga. To rezultira lošijom kvalitetom usluge za one građane i kompanije koje redovno izmiruju svoje obveze", istakao je.
Dok čekamo na usvajanje ovog zakona u našoj zemlji, građanima ostaje obaveza da se edukuju o finansijskoj pismenosti. Također, imaju obavezu i da smanje dugovanja te da redovno izmiruju svoje obaveze. I kako stara narodna poslovica kaže: „Pokrij se koliko ti je jorgan dugačak“.
akta.ba
E.O.